Za plaće do 1000 KM veći trošak za poslodavca, ali i veća primanja za radnike

Novi sustav naplate doprinosa u Federaciji BiH ne bi trebao ugro­ziti izvanproračunske fondove, pokazuju projekcije federalne Vlade u koje je Večernjak imao uvid.

Neutralan učinak

Odluke u novom zakonu imat će neutralan utjecaj na prihode zdravstvenog i mirovinskog fon­da jer je proširen obuhvat osnovi­ca na koje će se plaćati doprino­si, a najznačajniji su: naknada za prehranu radnika i regres, na koje će se plaćati doprinosi po zbrojnoj stopi od 33,50% (kao i za plaće) te plaćanje doprinosa za osobu koja nije osigurana po drugoj osnovi, za MIO po stopi od 18,50% i dopri­nosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,50% na primanja od obavljanja privremenih i po­vremenih poslova, povremenih slobodnih zanimanja, dopunskog rada i ostalih aktivnosti.

Ako je osoba osigurana po drugoj osno­vi, na navedena primanja će se plaćati doprinos za MIO po stopi od 18,50%.

Projekcija prihoda izvanproračunskih fondova pokazuje da bi, po novim odlukama, godišnji iznos doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje bio za oko 7,9 milijuna maraka manji nego što je po postojećim odlukama bio u prošloj godini. Za oko 2,8 milijuna, ako se usvoje nove od­luke, bit će manji i godišnji pri­hod po osnovi doprinosa za slučaj nezaposlenosti. Međutim, iznos uplaćenih doprinosa za zdravstve­no osiguranje trebao bi se povećati za više od devet milijuna KM, što znaci daće, ukupno gledano, novi način oporezivanja doprinosa imati neutralan učinak na izvanproračunske fondove.

I kada su u pitanju nove odluke na troškove plaća, u Vladi tako­đer tvrde da se postiže neutralan učinak na visini prosječne plaće u FBiH jer će za plaće koje su manje od prosječne poslodavac imati ne­što veće troškove, a za plaće koje su veće od prosječne poslodavac će imati manje troškove u odnosu na one po važećem zakonu, što je u izravnoj vezi udjela neoporezi­vih naknada u ukupnom prima­nju zaposlenika.

Budući da je prosječna mjesečna plaća u upravi veća od prosječne mjesečne plaće u FBiH, kao i da je udjel neoporezivih naknada u ukupnim primanjima zaposlenika svih razina vlasti približno jednak, procijenjeno je da će troškovi pla­ća za ove zaposlenike biti niži.

Veći troškovi

Svakako treba uzeti u obzir i ne­što veće troškove u odnosu na va­žeći Zakon, u vezi s isplatama po osnovi ugovora o djelu, članstva u povjerenstvima i slično. Naime, na takva primanja se po važećem zakonu plaćaju doprinosi za MIO po stopi od 6% i zdravstveno osiguranje po stopi od 4%, a po novom Zakonu će se plaćati do­prinos za MIO po stopi od 18,50% – razlika 8,50 indeksnih bodova. Sve to ipak ne može narušiti ne­utralan učinak u ukupnim iznosima isplata.

Projekcije pokazuju da će troškovi poslodavaca na niže plaće biti veći nego sada pa će tako poslodavac za isplatu radniku plaće od 580 KM (400 KM platni razred + 180 KM topli obrok) plaćati 49 KM više nego sada. Istodobno će i primanja radnika porasti za 11 KM. Među­tim, za isplatu plaće od 1180 KM (1000 KM platni razred +180 KM topli obrok), troškovi poslodav­ca bit će za 15 KM manji nego do sada, dok će primanja tih radnika porasti za 22 marke.

Za sadašnja primanja od 3000 KM (plus topli obrok 180 KM) poslodavac će iz­dvajati 232 KM manje nego sada, a primanja zaposlenika također će se smanjiti, i to za 176 maraka, što je približno iznosu mjeseč­nog toplog obroka.

Promatrano po razinama vlasti, procjena je da će ukupno u prosjeku troško­vi prosječne mjesečne plaće biti manji za 26 KM. Na razini Fede­racije ti će troškovi biti manji čak za 63 KM, dok će jedino u Srednjobosanskom kantonu prosječni mjesečni troškovi po jednoj plaći biti nešto veći, i to za tri KM.

Vecernji list