Za pregovaračkim stolom neće sjediti samo Rusi i Ukrajinci

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) naglasio je da njegov trenutni prijedlog za uspostavljanje mira u Ukrajini nikako ne predstavlja konačnu verziju. Odgovarajući ispred Bijele kuće na pitanje novinara da li je njegov plan, sastavljen od 28 tačaka, zapravo “posljednja ponuda”, Tramp je to izričito odbio.

– Ne, ni približno tome – rekao je, objašnjavajući da se trebalo već odavno doći do rješenja koje bi donijelo mir. Ponovio je i svoju raniju tvrdnju da se rat Rusije protiv Ukrajine “nikada ne bi desio” da je u to vrijeme bio u Ovalnom uredu.

Kako je istakao, cilj je jednostavan – zaustaviti sukob. – Mir želimo postići, to se moralo zbiti mnogo ranije.

Sukob Rusije i Ukrajine nikada nije trebao izbiti. Da sam tada bio predsjednik, ne bi se ni dogodio.

Trudimo se da ga okončamo. Na ovaj ili onaj način, moramo ga završiti.”Nadovezujući se na dodatno pitanje novinara, Tramp je kratko dodao: – Onda se on može boriti dalje, svim srcem – iako nije bilo sasvim jasno na koga se tačno odnosilo.

U nedjelju bi trebalo započeti razgovori o Trampovom mirovnom prijedlogu, u kojima će prvi put učestvovati i Evropska unija te Ujedinjeno Kraljevstvo. To predstavlja značajan iskorak za Brisel i London, koji su ranije bili isključeni iz procesa.

Pregovori će, prema izgledima, biti održani u Švicarskoj, a prisustvovat će i visoki sigurnosni zvaničnici iz Francuske i Njemačke. Jedan visoki evropski dužnosnik izjavio je za POLITICO da evropski saveznici Ukrajine žele revidirati američki prijedlog jer strahuju da bi mogao dati prednost Rusiji.

Vest da će evropske zemlje sjediti za pregovaračkim stolom dočekana je s olakšanjem u Kijevu, Briselu i drugim prijestolnicama koje su ranije izražavale zabrinutost zbog izostavljanja iz najnovije američke inicijative. Razgovori se odvijaju na nivou savjetnika za nacionalnu sigurnost, a Evropsku uniju će vjerovatno predstavljati Bjorn Sajbert (Bjoern Seibert), šef kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen).

Predstavnici evropskih država trebali bi se u nedjelju u Ženevi sastati s američkim i ukrajinskim zvaničnicima kako bi razmotrili američki mirovni plan, saopćio je izvor iz njemačke vlade za agenciju dpa. Tramp je Kijevu dao rok do četvrtka da odgovori na njegov plan u 28 tačaka.

Nacrt prijedloga, koji je ranije procurio u medije a potom i službeno uručen Ukrajini, izazvao je zabrinutost u Kijevu i među ključnim evropskim partnerima jer predviđa široke teritorijalne i vojne ustupke Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) imenovao je pregovaračku delegaciju za razgovore s Washingtonom, Rusijom i ostalim međunarodnim partnerima.

Odluka je objavljena u subotu u Kijevu. Na čelo izaslanstva postavljen je šef kabineta Andrij Jermak (Andriy Yermak), dok devetočlani tim uključuje i šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova (Kyrylo Budanov).

Zelenski je u petak izjavio da američki plan ostavlja Ukrajinu pred “veoma teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog saveznika”, misleći pri tome na Sjedinjene Američke Države. Bez podrške SAD-a – koja uključuje oružje i ključne obavještajne podatke – Kijevu bi bilo mnogo teže nastaviti otpor ruskoj agresiji.

Ukrajinski visoki zvaničnici trebalo bi da se u narednim danima sretnu s američkom stranom u Švicarskoj kako bi detaljnije razmotrili Trampov prijedlog maršplan mira. Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) naglasio je da njegov trenutni prijedlog za uspostavljanje mira u Ukrajini nikako ne predstavlja konačnu verziju.

Odgovarajući ispred Bijele kuće na pitanje novinara da li je njegov plan, sastavljen od 28 tačaka, zapravo “posljednja ponuda”, Tramp je to izričito odbio. – Ne, ni približno tome – rekao je, objašnjavajući da se trebalo već odavno doći do rješenja koje bi donijelo mir.

Ponovio je i svoju raniju tvrdnju da se rat Rusije protiv Ukrajine “nikada ne bi desio” da je u to vrijeme bio u Ovalnom uredu. Kako je istakao, cilj je jednostavan – zaustaviti sukob.

– Mir želimo postići, to se moralo zbiti mnogo ranije. Sukob Rusije i Ukrajine nikada nije trebao izbiti.

Da sam tada bio predsjednik, ne bi se ni dogodio. Trudimo se da ga okončamo.

Na ovaj ili onaj način, moramo ga završiti.”Nadovezujući se na dodatno pitanje novinara, Tramp je kratko dodao: – Onda se on može boriti dalje, svim srcem – iako nije bilo sasvim jasno na koga se tačno odnosilo.

U nedjelju bi trebalo započeti razgovori o Trampovom mirovnom prijedlogu, u kojima će prvi put učestvovati i Evropska unija te Ujedinjeno Kraljevstvo. To predstavlja značajan iskorak za Brisel i London, koji su ranije bili isključeni iz procesa.

Pregovori će, prema izgledima, biti održani u Švicarskoj, a prisustvovat će i visoki sigurnosni zvaničnici iz Francuske i Njemačke. Jedan visoki evropski dužnosnik izjavio je za POLITICO da evropski saveznici Ukrajine žele revidirati američki prijedlog jer strahuju da bi mogao dati prednost Rusiji.

Vest da će evropske zemlje sjediti za pregovaračkim stolom dočekana je s olakšanjem u Kijevu, Briselu i drugim prijestolnicama koje su ranije izražavale zabrinutost zbog izostavljanja iz najnovije američke inicijative. Razgovori se odvijaju na nivou savjetnika za nacionalnu sigurnost, a Evropsku uniju će vjerovatno predstavljati Bjorn Sajbert (Bjoern Seibert), šef kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen).

Predstavnici evropskih država trebali bi se u nedjelju u Ženevi sastati s američkim i ukrajinskim zvaničnicima kako bi razmotrili američki mirovni plan, saopćio je izvor iz njemačke vlade za agenciju dpa. Tramp je Kijevu dao rok do četvrtka da odgovori na njegov plan u 28 tačaka.

Nacrt prijedloga, koji je ranije procurio u medije a potom i službeno uručen Ukrajini, izazvao je zabrinutost u Kijevu i među ključnim evropskim partnerima jer predviđa široke teritorijalne i vojne ustupke Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) imenovao je pregovaračku delegaciju za razgovore s Washingtonom, Rusijom i ostalim međunarodnim partnerima.

Odluka je objavljena u subotu u Kijevu. Na čelo izaslanstva postavljen je šef kabineta Andrij Jermak (Andriy Yermak), dok devetočlani tim uključuje i šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova (Kyrylo Budanov).

Zelenski je u petak izjavio da američki plan ostavlja Ukrajinu pred “veoma teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog saveznika”, misleći pri tome na Sjedinjene Američke Države. Bez podrške SAD-a – koja uključuje oružje i ključne obavještajne podatke – Kijevu bi bilo mnogo teže nastaviti otpor ruskoj agresiji.

Ukrajinski visoki zvaničnici trebalo bi da se u narednim danima sretnu s američkom stranom u Švicarskoj kako bi detaljnije razmotrili Trampov prijedlog maršplan mira.