Za svako dijete u FBiH 14 KM iz budžeta

Naime, u pripremi je novi porodični zakon koji bi trebao izjednačiti prava djece na cijelom prostoru ovog entiteta s obzirom na to da trenutno kantoni pojedinačno odlučuju o isplati ovog prava, kao i visini. Tako, od deset kantona, njih pola uopšte nema regulisan dječji dodatak, četiri samo djelomično izdvajaju sredstva za tu namjenu, a tek Sarajevski kanton u cijelosti ispunjava zakonske obveze.

Iako je predviđeni iznos mjesečnog dohotka nizak u odnosu na zemlje u okruženju, za uvođenje ove naknade iz federalnog budžeta biće potrebno izdvojiti velika sredstva.

Budući da je zakon u pripremi, ponuđeno je više opcija za isplatu ove vrste naknada. Prema informacijama Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite, ukupni troškovi novog zakona o zaštiti porodica s djecom, pri opciji u kojoj pravo na dječji dodatak imaju sva djeca do 18 godina starosti u visini od 14,38 KM, na nivou FBiH i kantona se procjenjuje na 86,441.014 KM.

“Zakonom bi bilo pokriveno 452.710 korisnika u FBiH. Najveći dio sredstava, odnosno 79,167.054 KM ili 91,6%, dolazio bi iz FBiH, kojim bi se pokrivalo 443.666 ili 98% svih korisnica”, navode iz Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju druga opcija, ukupni troškovi Zakona o zaštiti porodica s djecom, pri kojoj pravo na dječji dodatak ima porodica koja se kvalificirala za minimum socijalne sigurnosti u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zaštite, na nivoou FBiH i kantona se procjenjuje na 20,685.814 KM. Zakonom bi bila pokrivena 76.264 korisnika u FBiH. Najveći dio sredstava, odnosno 13,411.854 KM ili 64,8%, bi dolazio iz busžeta FBiH, kojim bi se pokrivalo 67.220 ili 88,1% svih korisnika.

Prema ovoj opciji, pravo na dječji dodatak imala bi sva djeca mlađa od 19 godina, odnosno prakticiralo bi se univerzalno pravo na dječji dodatak.

Prema tome, sve nezaposlene rodilje bi imale pravo na rodiljsku naknadu. Iz službenih procjena koje su rađene vidljivo je da bi u periodu od 2016. do 2018. godine javni rashodi na sve nezaposlene rodilje iznosili oko 7,7 miliona KM godišnje, a na sve neaktivne rodilje oko 10 miliona KM godišnje, što znači da bi ukupni javni rashodi za sve nezaposlene i neaktivne rodilje iznosili oko 18 miliona KM godišnje.

Prema ovoj opciji, sve nezaposlene porodilje imaju pravo na jednokratnu podršku za opremanje novorođenog djeteta. “U slučaju da pravo na jednokratnu potporu za opremanje novorođenog djeteta imaju sve nezaposlene rodilje, visina javih rashoda na ovo pravo bi iznosila oko 1,7 miliona KM godišnje. Ako bi se pravo na jednokratnu potporu za opremu novorođenog djeteta davalo i svim neaktivnim rodiljama, javni rashodi u tu svrhu bi iznosili 2,3 miliona godišnje pa bi ukupni javni rashodi na sve nezaposlene i neaktivne rodilje iznosili oko 4 miliona KM prosječno godišnje”, navodi se u podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite.

Dodaju i kako bi se, prema ovoj opciji, temeljem prava na pomoć majkama u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatnoj prehrani za dojilje isplaćivala naknada svim nezaposlenim rodiljama u visini 15% prosječne plate FBiH na rok od šest mjeseci, što bi iznosilo oko 3,8 miliona KM godišnje.