Za Trampov dramatičan zaokret prema Rusiji zaslužan je jedan čovjek

Američki predsjednik Donald Tramp mjesecima je odbijao uvesti nove sankcije Rusiji, vjerujući da bi rat mogao zaustaviti pregovorima s Vladimirom Putinom, čak i održavanjem brzog samita u Budimpešti u narednim sedmicama.

No, ove sedmice Tramp je iznenada promijenio planove: otkazao je samit i uveo prve direktne sankcije Moskvi tokom svog drugog mandata.

“Bilo je vrijeme”, izjavio je Tramp.

Prema pisanju Bloomberga, za ovu naglu promjenu u Bijeloj kući najzaslužniji je ministar vanjskih poslova Marko Rubio, dugogodišnji kritičar Moskve koji je Putina nazvao “gangsterom”.

Rubio, koji već godinama zagovara tvrđi pristup Rusiji, zaključio je da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, što je prema američkim i evropskim izvorima ubrzalo Trampovu odluku da prekine dotadašnju politiku suzdržanosti.

Izvori iz SAD-a i Europe, koji su razgovarali za Bloomberg, navode da je Rubio nakon telefonskog razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom otkazao planirani susret uživo jer je procijenio da Kremlj opet pokušava odugovlačiti pregovore o prekidu vatre.

Ti izvori tražili su anonimnost zbog povjerljivosti rasprava.

Rubio je zaključio da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, pa je promjena politike postala neizbježna – navodi Bloomberg.

Rubiov utjecaj, piše Bloomberg, pokazuje da se njegova uloga u administraciji proširila: osim što vodi diplomatsku ofenzivu prema Rusiji, zagovarao je i tvrđi pristup prema Venezueli dok je privremeno obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Taj stav bio je u suprotnosti sa strategijom koju je zagovarao Trampov dugogodišnji prijatelj i posebni izaslanik Stiv Vitkof.

Glasnogovornica Bijele kuće, Ana Keli, odbacila je tvrdnju da je promjenu izazvao isključivo Rubio.

“Predsjednik uvijek vodi vanjsku politiku, a njegova agenda je u rukama dužnosnika za nacionalnu sigurnost poput ministra Rubia i posebnog izaslanika Vitkofa – rekla je Keli za Bloomberg, dodajući da djeluju kao jedan tim iza Trampove vizije “Amerika na prvom mjestu”.

Ipak, izvori Bloomberga navode da su neki zapadni dužnosnici osjetili olakšanje zbog Rubiove direktnije uloge.

Bojali su se da bi pod Vitkofovim pristupom SAD mogao ići preblizu ruskim zahtjevima i dodatno pritiskati Kijev.

Prema Bloombergu, pripreme za raniji summit na Aljasci izazvale su zabunu: razgovori Vitkofa s Putinom i drugim ruskim dužnosnicima stvorili su dojam da je Moskva spremna popustiti, iako zapravo nije bila.

To je dodatno frustriralo Trampa i dovelo do napetosti na sastanku u kolovozu, iako Bijela kuća tvrdi da su Tramp i Vitkof bili potpuno jasni u svojim ciljevima.

Iako su se pojavile naznake da bi Tramp mogao ponovo sjesti za stol s Putinom, Rusija je američkim zvaničnicima poslala plan s poznatim uvjetima – uključujući zahtjev da Ukrajina preda dodatni teritorij – što je pokazalo da Kremlj ne popušta.

Analitičarka Liana Fiks iz Council on Foreign Relations ističe da je američko saznanje o stavovima Moskve stiglo pravovremeno, što je ubrzalo promjenu odluke.

Unatoč spremnosti Rubia na daljnji angažman, američka administracija uvela je sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama – Rosnjeftu i Lukoilu – što predstavlja novi korak u pritisku na Moskvu.

Rubio je prije puta izjavio da će SAD nastaviti tražiti mogućnosti za postizanje mira, ali da je “današnjim danom” predsjednik odlučio poduzeti konkretne mjere.

Bloomberg zaključuje da se u Bijeloj kući zaoštrilo stajalište prema Moskvi, a veliki dio zasluga pripada procjeni i pritisku ministra Rubia.

Američki predsjednik Donald Tramp mjesecima je odbijao uvesti nove sankcije Rusiji, vjerujući da bi rat mogao zaustaviti pregovorima s Vladimirom Putinom, čak i održavanjem brzog samita u Budimpešti u narednim sedmicama.

No, ove sedmice Tramp je iznenada promijenio planove: otkazao je samit i uveo prve direktne sankcije Moskvi tokom svog drugog mandata.

“Bilo je vrijeme”, izjavio je Tramp.

Prema pisanju Bloomberga, za ovu naglu promjenu u Bijeloj kući najzaslužniji je ministar vanjskih poslova Marko Rubio, dugogodišnji kritičar Moskve koji je Putina nazvao “gangsterom”.

Rubio, koji već godinama zagovara tvrđi pristup Rusiji, zaključio je da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, što je prema američkim i evropskim izvorima ubrzalo Trampovu odluku da prekine dotadašnju politiku suzdržanosti.

Izvori iz SAD-a i Europe, koji su razgovarali za Bloomberg, navode da je Rubio nakon telefonskog razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom otkazao planirani susret uživo jer je procijenio da Kremlj opet pokušava odugovlačiti pregovore o prekidu vatre.

Ti izvori tražili su anonimnost zbog povjerljivosti rasprava.

Rubio je zaključio da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, pa je promjena politike postala neizbježna – navodi Bloomberg.

Rubiov utjecaj, piše Bloomberg, pokazuje da se njegova uloga u administraciji proširila: osim što vodi diplomatsku ofenzivu prema Rusiji, zagovarao je i tvrđi pristup prema Venezueli dok je privremeno obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Taj stav bio je u suprotnosti sa strategijom koju je zagovarao Trampov dugogodišnji prijatelj i posebni izaslanik Stiv Vitkof.

Glasnogovornica Bijele kuće, Ana Keli, odbacila je tvrdnju da je promjenu izazvao isključivo Rubio.

“Predsjednik uvijek vodi vanjsku politiku, a njegova agenda je u rukama dužnosnika za nacionalnu sigurnost poput ministra Rubia i posebnog izaslanika Vitkofa – rekla je Keli za Bloomberg, dodajući da djeluju kao jedan tim iza Trampove vizije “Amerika na prvom mjestu”.

Ipak, izvori Bloomberga navode da su neki zapadni dužnosnici osjetili olakšanje zbog Rubiove direktnije uloge.

Bojali su se da bi pod Vitkofovim pristupom SAD mogao ići preblizu ruskim zahtjevima i dodatno pritiskati Kijev.

Prema Bloombergu, pripreme za raniji summit na Aljasci izazvale su zabunu: razgovori Vitkofa s Putinom i drugim ruskim dužnosnicima stvorili su dojam da je Moskva spremna popustiti, iako zapravo nije bila.

To je dodatno frustriralo Trampa i dovelo do napetosti na sastanku u kolovozu, iako Bijela kuća tvrdi da su Tramp i Vitkof bili potpuno jasni u svojim ciljevima.

Iako su se pojavile naznake da bi Tramp mogao ponovo sjesti za stol s Putinom, Rusija je američkim zvaničnicima poslala plan s poznatim uvjetima – uključujući zahtjev da Ukrajina preda dodatni teritorij – što je pokazalo da Kremlj ne popušta.

Analitičarka Liana Fiks iz Council on Foreign Relations ističe da je američko saznanje o stavovima Moskve stiglo pravovremeno, što je ubrzalo promjenu odluke.

Unatoč spremnosti Rubia na daljnji angažman, američka administracija uvela je sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama – Rosnjeftu i Lukoilu – što predstavlja novi korak u pritisku na Moskvu.

Rubio je prije puta izjavio da će SAD nastaviti tražiti mogućnosti za postizanje mira, ali da je “današnjim danom” predsjednik odlučio poduzeti konkretne mjere.

Bloomberg zaključuje da se u Bijeloj kući zaoštrilo stajalište prema Moskvi, a veliki dio zasluga pripada procjeni i pritisku ministra Rubia.