Zabranjuju uvoz starijih auta, a efekat na bh. cestama suprotan

Podjednako su zabrinjavajuće i informacije kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, a koje pokazuju da smo 2014. godine imali 608.419 putničkih vozila starih deceniju ili više od toga, a lani – njih 784.790

Iako je BiH nekoliko puta pomjerala granice najnižih standarda koje moraju ispunjavati uvezena vozila, efekat je suprotan od očekivanog – vozni park nam je sve stariji.

Recimo, kada je riječ o putničkom programu, prosječna starost u 2018. godini iznosila je čak 16,5 godina, dok je 2010. bila – 16,1 godinu.

Dijagnozu stanja na našim parkinzima i putevima odlično ilustruju i informacije koje je saopštio Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK), pišu Nezavisne novine.

“Više od 60 odsto registrovanih vozila u BiH starije je od 18 godina, a više od 85 odsto voznog parka starije je od 13 godina”, naveli su iz BIHAMK-a sumirajući podatke za 2018. godinu.

Podjednako su zabrinjavajuće i informacije kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, a koje pokazuju da smo 2014. godine imali 608.419 putničkih vozila starih deceniju ili više od toga, a lani – njih 784.790.

Podsjećanja radi, BiH je u posljednjih nekoliko godina dva puta pooštravala kriterijume za uvoz automobila, a mnogi su smatrali da će nam to podmladiti vozni park.

Tako je, recimo, odluka po kojoj se u BiH mogu uvesti samo vozila koja ispunjavaju Euro 4 standard na snagu stupila 2016. godine. Tri godine kasnije, odnosno početkom juna, stiže nova odluka – u BiH se mogu uvesti samo vozila koja zadovoljavaju Euro 5 standard.

“Očigledno je da nam je iz godine u godinu vozni park sve stariji, iako se, istovremeno, povećava i broj registrovanih vozila. Šta uraditi? Kod nas se još i ne razmišlja o stimulativnim mjerama pri uvozu novijih vozila. Vrijeme bi bilo da se počne i o tome razmišljati. Bogatije zemlje takve mjere imaju”, rekao je za “Nezavisne” Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Srpske.

Kako dodaje, težak je odgovor na pitanje kako podmladiti vozni park, te ističe da je on uvijek u vezi sa standardom stanovništva.

A standard nam je, ističu zaštitnici potrošača, nizak, zbog čega većina nas ne može ni kupiti novije, pa time ni skuplje vozilo. Vozilo kojim upravlja Dragovan Petrović, iz Pokreta potrošača RS, starije je od prosječnog u BiH – proizvedeno je 2002. godine. Ispravno je, kaže, što potvrđuje i tehnički pregledi.

“Ljudi kupuju stara vozila zato što im platežna moć ne dozvoljava da kupe kvalitetnija. Svi bi voljeli da voze automobile kao na Zapadu. Većina građana kupuje vozila vrijednosti ispod 10.000 maraka, a onda poslije velika sredstva daju za održavanje”, rekao je Petrović u izjavi za “Nezavisne”.

Vozni park nam se, dakle, ne podmlađuje, ali je zato brojčano sve bogatiji.

“U 2018. godini u BiH je ukupno registrovano 1.064.130 drumskih motornih vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 odsto”, glase podaci BIHAMK-a.

Na jučerašnjem sastanku u Privrednoj komori FBiH u Sarajevu između predstavnika Ministarstva komunikacija i transporta BiH, konzorcija koji je zadužen za homologaciju i uvoznika komponenti i automobilskih dijelova istaknuto je da je cilj da svi dijelovi koji se ugrađuju u automobile u BiH budu jednako bezbjedni kao u EU.

Drago Talijan iz Centra za motorna vozila, koji je nosilac konzorcijuma i obavlja administrativne poslove u oblasti homologacije, kazao je da 29. avgusta započinje primjena kada je riječ o prvoj seriji dijelova koji podliježu obavezi provjere prilikom uvoza. Dijelovi, kako je pojasnio, dosad nisu bili podvrgnuti provjerama.