Zabrinjavajuće povećanje broja zaražene djece

Dolaskom hladnijih dana povećava se broj umrlih i zaraženih u Bosni i Hercegovini. Danas 18 smrtnih slučajeva, 675 novozaraženih. Hospitalizirano je više od hiljadu osoba. Zabrinjava i povećan broj zaražene djece u posljednjih nekoliko mjeseci. Istodobno, nema napretka u imunizaciji ni starijih ni mlađih osoba.

Djeca uglavnom dobro podnose borbu sa koronavirusom, pokazalo je iskustvo doktorice Jasmine Šlaku, koja je od početka pandemija liječila 60 djece oboljele od COVID-19. Uglavnom se radilo o lakšim kliničkim slikama, no bilo je izuzetaka.

“To je bio jedan dio djece sa hroničnim oboljenima i djeca koja su razvila tzv. kavasaki sindrom. Ono što je interesantno za prethodnu godinu, nismo imali toliko pozitivnih koliko smo imali djece sa postcovid komplikacijama, tzv. MIS-a. Vrlo atipično ponašanje gdje djeca dođu sa febrilnim stanjem pa se onda vrlo često razvijaju edemi, promjene na koži, imate promjene na srcu i na kraju djeca zahtjevaju respiratornu podršku“, pojašnjava Šlaku.

Simptomi kod djece zaražene COVID-19 su veoma šaroliki. A teško se razlikuju od prehlada i viroza.

“Najveći postotak djece je sa gastroenterogastritisom, sa proljevima i povraćanjima, jedan dio djece sa febrilnim stanjima. Postoji jedan broj djece, možda oko 30% koji su bili sa razvijenom bronhopmneumonijom. Znači ta klinička slika nije specifična kao kod odraslih, i imali smo jedan dio djece koji je karakterističan sa kožnim promjenama – urtikarijama”, kaže Šlaku.

Prema iskustvima roditeljima, neki od simptoma zaraze koronavirusom kod djece su i glavobolja i bolovi u mišićima.

U slučaju da se kod djeteta pojavi povišena temperatura, ljekari kažu – dajte djetetu lijek za njeno sniženje, no ukoliko se zdravstvveno stanje kod djeteta ne poboljša, poručuju “dovedite ga u bolnicu”.

Ljekari će obavit jedan opšti pregled djeteta, uraditi antigenski ili PCR test djeteta i onoga ko je sa njim u pratnji i u zavisnosti od tegoba koje dijete ima, preporučiti daljnju terapiju.

Za djecu stariju od 12 godina, a koja imaju oslabljen imunitet, u Federaciji je preporučeno da se vakcinišu protiv koronavirusa. U Republici Srpskoj vakcinacija djece te dobi počela je krajem prošlog mjeseca. Od tada je vakcinisano manje od 1% djece.

“Mi imamo za sada u Institutu, koliko smo vakcinsali, pozitivno iskustvo u smislu da su to stvarno većinom bila djeca koja su zdrava. Ti roditelji su bili jednostavno visoke zdravstvene svijesti, i brige o zdravlju svog djeteta. Sve je više zemalja koja spuštaju tu granicu, što znači da je sve više dokaza iz istraživanja koja se sprovode, kako su vakcine potpuno bezbjedne za vakcinaciju, kako odraslih i trudnica, tako i djece i nižih starosnih kategorija”, ističe Nina Rodić Vukmir, epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS.

Za sada, Agenciji za lijekove BiH nisu prijavljene nikakve reakcije kod djece nakon vakcinacije. Od onih starijih koji su primili vakcinu protiv COVID-19, prijavljeno je 777 reakcija – većina onih lakših, očekivanih…

“31 prijava je klasificirana kao – ozbiljna, a od toga , u odnosu na posljednji izvještaj, jedna prijava je sa hospitalizacijom pacijenta sa ishodom oporavak bez posljedica”.

Reakcije su se ispoljile najviše kod osoba starosne dobi od 18 do 44 godine, a prema spolu češće kod žena. No, stručnjaci poručuju, vakcinacija je i dalje ključna kako bi se izbjegla teža klinička slika. Blizu 1.100 građana trenutno je na hospitalizaciji u BiH, a 90 posto njih je nevakcinisano ili nepotpuno vakcinisano.