Screenshot 3 66
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Kada je riječ o smrtnosti i demografskoj slici u zemljama regije, protekla, 2020. godina bila je mnogo lošija u odnosu na pet ranijih godina. Tome je doprinijela pandemija. Prema podacima nacionalnih ureda za statistiku zemalja Zapadnog Balkana, smrtnost je znatno povećana.

BiH je već godinama na vrhu neslavne ljestvice po broju smrtnih slučajeva u ovom dijelu Evrope.
Istočna Evropa je najveći depopulacioni prostor na svijetu, kazao je za O kanal demograf Stevo Pašalić. Podaci nisu nimalo povoljni.

  • Posljednja godina pokazala je najveći broj smrtnosti u BiH, 42.803. Naravno, tome je donekle doprinijela pandemija COVID-19 i tu smo računali tzv. višak smrtnosti, kada na one uobičajene smrtnosti u BiH koje su se kretale oko 37, 38 hiljada, 2020. godina pokazala je značajan broj smrtnosti. Tu se pojavljuje oko 800 stanovnika kao višak smrtnosti, uključujući i smrtnost zbog pandemije, ali to je bilo tek nešto više od 4.000. Nažalost, 2021. godina je pokazala da je taj broj dostigao skoro 10.000. To nisu nimalo ohrabrujuće brojke. Inače, smrtnost se povećava jer se životni vijek produžava. Stanovništvo stari, smanjuje se mlađa populacija. Ne samo u BiH, to je sudbina manje-više svih zemalja Zapadnog Balkana, pa i cijele jugoistočne Evrope, objašnjava Pašalić.

Naša stopa smrtnosti u 2020. godini iznosila je 14 posto, sa određenim razlikama između FBiH, RS i Brčko distrikta. Brčko distrikt, iznenađujuće, ima najveću stopu smrtnosti, ali i najveću stopu nataliteta u odnosu na ostale regione u BiH.

  • Sve to utiče i na smrtnost i ostala demografska kretanja. Što se tiče prirodnog kretanja, stanje je vrlo nepovoljno. Pratimo ga u posljednjih sedam godina nakon popisa 2013. godine i po osnovu prirodnog priraštaja izgubili smo 40.500 stanovnika, dodao je.