Zabrinutost zbog poticaja: Biti kamiondžija u Sloveniji ili poljoprivrednik u BiH?

Poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona jučer su razgovarali o predloženom Programu poljoprivrednih poticaja za 2018. godinu, koji je pripremilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Za korisnike poticaja veliko je iznenađenje to što je iznos predviđen programom manji on onoga što je predviđeno u budžetu za tekuću godinu.

– Od 65,7 miliona koliko je stojalo u Budžetu FBiH za 2018. godini mi danas imamo na stolu Program poticaja  u ukupnom iznosu od 58,2 miliona. To znači da je dio novca iskorišten da se plate poticaji za posljednji kvartal prošle godine. Poljoprivrednici su, po našem mišljenju, oštećeni – kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

On tvrdi da to znači da ove godine neće biti dovoljno sredstava za isplatu svih poticaja.

Opstanak proizvodnje

– Ove godine u poticaje su uvedena i kapitalna ulaganja, ali te procedure naši poljoprivrednici teško mogu zadovoljiti. Naime, potrebna je nabavka nove opreme i mehanizacije, a za to je potrebno zaduženje kod banaka. Međutim naši poljoprivrednici nemaju pristup bankama. Smatram da sredstava za kapitalne investicije neće biti iskorištena – dodaje Selimović.

Strategija rurarlnog razvoja podrazumijeva da se poticaju svake godine povećavaju za tri do šest posto, naglašava Selimović, te bi, poštujući te propise, ove godine trebali imati oko 150 miliona za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji.

– Iznos poticaja manji za oko sedam miliona ne može donijeti ništa dobro. Mi već sada imamo dosta mladih koji napuštaju svoja imanja, zasađene voćnjake, da bi bili vozači u Sloveniji i drugim naprednim zemljama Evrope. Ovaj trend može dovesti do toga da ostanemo bez svoje proizvodnje – kaže Senad Hećimović, predsjednik Odbora udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Sve je teže poljoprivrednim proizvođačima naći radnu snagu, ističe Hećimović, a već sada mi radnike plaćamo 25 posto više nego prethodnih godina.

Stari poljoprivrednici

– Ovakvim odnosom prema poljoprivredi ne možemo očekivati da će mladi ljudi odlučiti da se bave ovim poslom. To su sve ljudi od 50, 60, pa i 70 godina – kaže Muhamed Halilović, predsjednik Grupacije proizvođača mlijeka, tov junadi, priplodnih junica, teladi i ratarske proizvodnje na nivou FBiH.

Dodaje da je u protekle dvije godine bilo prisutno povećanje kada je u pitanju broj farmi u FBiH, ali da zbog velike suše koja je bila prošle godine, mnoge neće raditi u ovoj godini.

– Biljna proizvodnja ima sve manju podršku kada su u pitanju poticaji. Prije tri godine imali smo 12, prošle godine 10, a sada 8,4 miliona maraka. Voćni rasadnik Srebrenik, koji je najveći u FBiH, prepolovio je proizvodnju, a osnovni razlog je što nema podrške za podizanje novih zasada voća – kaže Taib Joldić, direktor i suvlasnik firme Voćni rasadnik Srebrenik i predsjednik Grupacije proizvođača rasadnog materijala TK.

Pčelarstvo je je zbog oprašivanja koje rade pčele, veoma važna karika u lancu proizvodnje hrane, ali pčelari poticaje teško mogu dobiti.

– Mi da bi dobili potica imamo obavezu da registriranim otkupljivačima prodamo najmanje dva kilograma meda po košnici. U TK nema takvih otkupljivača, a problem je što su posljednje godine za pčelare sve gore i gore. Na primjer, prošle godine je vrlo malo pčelara imalo nešto meda. Imali smo i pomor pčela te se borimo da održimo pčelinji fond – kaže Šefik Čivić iz Saveza pčelara TK.

Konačnu riječ kada je u pitanju Program poljoprivrednih poticaja dat će resorno federlano ministarstvo, a nakon toga će i kantoni odrediti svoje prioritete u ovoj oblasti.

Faktor.ba