Zaglavljeni u prošlosti: Energetska zajednica ponovo proziva BiH

Sekretarijat Energetske zajednice uputio je pisma nacionalnim vlastima za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Ukrajine, ohrabrujući dalju procjenu mjera u vezi sa njihovom kompatibilnošću s pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći, saopćeno je 19. januara.

Prošlog decembra, Sekretarijat je objavio novu studiju o subvencijama za ugalj u ovih šest zemalja za period 2018-2019. Studija je precizno odredila direktne i skrivene subvencije usmjerene na sektor uglja u ugovornim stranama Ugovora o Energetskoj zajednici.

Otkriveno je da je pet zemalja zapadnog Balkana i Ukrajina pružilo više od dvije milijarde eura subvencija za ugalj u petogodišnjem periodu od 2015. do 2019. To je uključivalo preko 900 miliona eura subvencija za ugalj u 2018. i 2019. Studija je također primijetila da se subvencije često pružaju za nerentabilne i neefikasne termoelektrane i rudnike uglja.

– Sama razmjera subvencija rasipanih na najzagađivaniji izvor energije je alarmantna. Iako se Europska unija čvrsto kreće prema ugljično neutralnom energetskom sistemu, izvještaj pokazuje da su ugovorne strane i dalje zaglavljene u prošlosti, rekao je Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, u izvještaju objavljenom u decembru.

Sekretarijat je napomenuo da su se ugovorne strane više puta obavezale da će u potpunosti provoditi pravnu stečevinu o državnoj pomoći u pogledu elektrana na ugalj, kao što je izraženo u zaključcima ministarskog vijeća od 17. decembra.

– Prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, ugovorne strane moraju osigurati da je zabranjena svaka javna pomoć koja narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije favoriziranjem određenih preduzeća ili određenih energetskih izvora. Kako državna pomoć može narušiti konkurenciju i utjecati na prekograničnu trgovinu energijom, kontrola pomoći koja se dodjeljuje iz državnih izvora je od ključne važnosti za uspostavljanje regionalnog energetskog tržišta, navodi se u saopćenju Energetske zajednice.

Jedan od zaključaka decembarskog sastanka je da će Evropska komisija, u saradnji sa sekretarijatom, započeti pripremne radove na izradi mape puta za dekarbonizaciju za Energetsku zajednicu do 2030. i kasnije.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je 10. decembra da se udružila u naporima da finansijski podrži tranziciju sa uglja ka budućnosti s niskim udjelom ugljenika na zapadnom Balkanu i u Ukrajini.

Ključni cilj Energetske zajednice je proširiti pravila i principe EU na unutrašnjem energetskom tržištu na zemlje Jugoistočne Evrope, Crnomorskog regiona i šire, na osnovu pravno obavezujućeg okvira.

Indikator.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE