Zakoni o doprinosima i porezu na dohodak: Porezno rasterećenje za sve čije su plaće do 1.400 KM

Smanjenje zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH sa sadašnjih 41,5 posto na 32,5 posto primarni je cilj prijedloga Vlade FBiH kroz reformske zakone o doprinosima i porezu na dohodak.

Ipak, ova dva prijedloga nikako da prođu Parlament FBiH. U nizu zamjerki parlametaraca je da se o ovim zakonima ne može raspravljati dok je u Federaciji najniža plaća i dalje 406 KM.

Poslodavci smatraju da se investicije kroz porez na dobit moraju osloboditi kako bi se što više ulagalo.

Proširenje porezne osnovice, veća penzija

U Federalnom ministarstvu finansija su nam pojasnili šta ovo rasterećenje od devet posto u praksi znači za radnike.

– To smanjenje u praksi za radnike, kao porezne obveznike, znači veći raspoloživi dohodak nakon oporezivanja, posebno za radnike sa nižim primanjima. Predviđenim proširenjem osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa uključivanjem u osnovicu ranije neoporezivih naknada (topli obrok, regres i dr.), povećan je iznos neoporezivog dijela dohotka. Odnosno, ličnog odbitka sa sadašnjeg 300 KM na 800 KM na mjesečnom nivou, kako takvim širim poreznim obuhvatom ne bi bila umanjena primanja radnika sa nižim plaćama. To znači da radnici čija ukupna mjesečna primanja iz radnog odnosa (plaća, topli obrok, prijevoz, regres i dr.) ne prelaze 800 KM, neće plaćati porez. Iako se stopa poreza na dohodak povećava sa 10 na 13 posto, porezno rasterećenje obuhvatit će sve radnike čije su plaće do 1.400 KM, a koji čine oko 85 posto od ukupnog broja poreznih obveznika – navode iz Federalnog ministarstva finansija.

Dodaju kako je proširenje porezne osnovice posebno značajno zbog istovremenog proširenja osnovice za obračun doprinosa po osnovu kojih zaposlenik stječe veća prava iz osnova penzijskog osiguranja (veća buduća penzija).

– Novim zakonima paralelno se utječe na smanjenje sive ekonomije, budući da je sadašnji zakon imao neoporezive naknade koje su korištene kao izvor finansiranja rada nacrno, te se novim propisom nastoji smanjiti i suzbiti korištenje socijalnih davanja u druge svrhe. Na prihodovnoj strani cilj ovih zakona je postići neutralan fiskalni efekt, odnosno fiskalnu održivost budžeta i vanbudžetskih fondova, te pozitivan efekt na strani poreznih obveznika u smislu većeg raspoloživog dohotka nakon oporezivanja (sa posebnim osvrtom na osobe sa nižim primanjima) i smanjenje troškova rada poslodavaca – kazali su nam u MInistarstvu finansija FBiH uz napomenu:

– Iako ovakva zakonska rješenja idu u pravcu većeg raspoloživog dohotka radnika nakon oporezivanja, povećanje plaća radnika zavisi isključivo od poslodavaca.

Potrebne izmjene Zakona o porezu na dobit

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da je Federaciji BiH prijeko potrebna prava reforma.

– Znate šta je reforma, reforma je da se napravi poslovni ambijent, da se spusti opterećenje rada za 10 do 15 posto. Zatim, da se investicije kroz porez na dobit oslobode da bi ljudi što više investirali. Sada nam uzmu porez na dobit bez obzira na to da li mi to investiramo ili stavimo pare u džep. To je van pameti. Navalili su na hiljade parafiskalnih nameta. Naime, 3.500 ih je bilo, ne stotine, prije tri godine, pobrojao ih je USAID i nije ih sve nabrojao. To je stvaranje ambijenta – kazao je Smailbegović.

On je i ranije ukazivao kako je neophodno sačiniti izmjene Zakona o porezu na dobit, u smislu da se reinvesticije u firmi, dakle sve ovo što se investira u opremu, objekte, oslobodi plaćanja poreza na dobit i da se time stimuliše investiranje i razvoj firme, a što sada nije slučaj.