Zakonske zavrzlame oko prijave prebivališta u BiH

Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koje su stupile na snagu krajem jula, već su izazvale brojne reakcije povratnika i ostalih građani, ali i političara. Dok jedni smatraju da je ovim Zakonom narušavaju prava povratnika i komplikuje procedura prijave boravka i dobijanja ličnih dokumenta, drugi tvrde da Zakon poboljšava sistem nacionalne sigurnosti BiH.

No, od kraja prošlog mjeseca, da bi građani prijavili prebivalište nije dovoljno da dođu na šalter i kažu svoju adresu. Prema odredbama novog Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, između ostalog, moraju dostaviti sljedeće dokaze:

1. Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje;

2. Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca;

3. Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.

Bračni ili vanbračni partner ili srodnici moći će prijaviti adresu samo uz prilaganje dokaza o bračnom ili vanbračnom stanju, kaže Sanja Petrović, direktorica adminsitracije i podrške u MUP-u Kantona Sarajevo.

„U tom slučaju ne moraju pribavljati naprijed navedene dokaze. Samo moraju imati dokaz da postoji taj odnos, dakle, bračni i vanbračni ili odnos roditelja i djeteta ili odmos usvojioca i usvojenika“, objašnjava Petrović.

To za bh. građane znači da trebaju imati mnogo više vremena, novca, a i strpljenja kako bi se prijavili i dobili ličnu kartu.

„Mislim da su građani iznenađeni, nije sve dovoljno jasno, šta se traži i zašto se traži toliko dokumenta“, kaže Sanja Petrović iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Oštrije mjere prilikom prijave mjesta prebivališta u BiH, koji su dio izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, posebno brinu povratnike u Republiku Srpsku.

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić smatra da ovaj Zakon otežava proces povratka i ograničava slobodu kretanja i slobodu izbora mjesta prebivališta.

„Ovdje se uvode ograničenja i restrikcije kada je u pitanju proces povratka u smislu prijave prebivališta, jer se traže dokumenti koji mnogi povratnici ne mogu pribaviti. Ako imate kuću, a niste dobili dozvolu o građevisnkom zemljištu, zato što živite negdje na selu i ako ona u posjedovnom listu nigdje nije evidentirana, vi ne možete nikako dobiti ličnu kartu“, tvrdi Salkić.

O ovom Zakonu rasprave su se vodile pune dvije godine. I političari su sve vrijeme imali podjeljeno mišljenje o onome što Zakon donosi.

„I dalje tvrdim da je to evropski zakon koji nikome od građana BiH neće biti na štetu i svi će biti apsolutno ravnopravni. Ovo je dobar potez kojim će biti spriječena prijava građana na lažne adrese“, objašnjava bivši ministar civilnih poslova i sadašnji delegat u Klubu Srba u Parlamentu BiH Sredoje Nović.

Novi Zakon trebao bi spriječiti zlouporabu, nelogičnosti, ali i apsurde koji su se u prošlosti događali.

„Bilo je fiktivnih prijava i na adrese državnih institucija, poput Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH ili neke firme, gdje uopšte nema mogućnosti da neko bude prijavljen kao fizičko lice. Čak je bilo ljudi koji su morali dokazivati da neko ne stanuje na njihovoj adresi, jer se prijavio bez njihovog znanja“, navodi Sanja Petrović iz MUP-a Kantona Sarajevo.

U narednih pet godina Ministarstva unutrašnjih poslova morat će uraditi reviziju, tj. provjeriti da li postoje dokazi da određena osoba zaista živi na određnoj adresi. Za Almira Salihovića iz Koalicije „Prvi mart“ to znači:

„Da svi oni koji žive, trenutno borave izvan RS u BiH ili dijaspori, interno raseljena lica, povratnici koji zbog različitih potreba, različitih vrsta poslova koja obavljaju u Federeciji će biti predmetom provjera, njima će na kraju krajeva oduzeti lične karte i poništiti prebivališta.”

Zato će Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH pokrenuti pred Ustavnim sudom ocjenu ustavnosti pojedinih članova ovog Zakona.

„Ja se nadam da će Ustvani sud, kada uzme u obzir ove činjenice i argumente, poništiti sve članove ovog zakona koji su necivilizacijske u trenutnoj situaciji. Oni su potpuno suprotni interesu jednog broja ljudi, koji su odlučili živjeti ovdje i tu imati lične dokumente“, konstatuje Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a.

bh-index.com