Zamislite “Hotel Auschwitz”: Silovalište iz BiH kao turistička atrakcija u Beogradu

Objekat Vilina vlas mjesto je brutalnih ratnih zločina koje su počinili pripadnici Vojske RS i paravojnih formacija, poput „Belih orlova“ predvođenih na doživotnu robiju osuđenim ratnim zločincem Milanom Lukićem. Na beogradskom sajmu promovisano je kao turistička destinacija.

U ovom objektu vršeno je sistematsko zlostavljanje, silovanje i ubijanje višegradskih žena, muškaraca i djece. Zoran Kusovac je poručio na platformi X uz fotografiju sa beogradskog sajma da entitet bosanskih Srba s ponosom promoviše kao turističku destinaciju Hotel Vilina Vlas – zloglasni ratni zatvor i logor iz perioda 1992–1995, gdje su bošnjačke žene bile mučene, grupno silovane i ubijane od strane paravojnih jedinica, pitajući se možete li uopće zamisliti Hotel Aušvic.

Emir Suljagić, direktor MC Srebrenica, je poručio da zaista ne postoji adekvatna historijska analogija u ovom slučaju. Ovo je bio logor u kojem su djevojke i žene držane i više puta silovane dok ne bi ostale trudne, a zatim puštane da rode “male Srbe”, što je neviđen napad na biološki kontinuitet jednog naroda.

Suljagić je dodao da su tokom tog procesa, bošnjačke žene i djevojke su oportunistički ubijane, premlaćivane, izgladnjivane i ponižavane. Neke su prodavane u roblje – jedno od odredišta, koliko se sjećam, bilo je sjeverno Crna Gora – i nikada više nisu viđene, i da su to činjenice.

Novinar Dragan Bursać je reagovao na šokantno prikrivanje historije, stradanja i činjenica. On je naveo da su u “Vilinoj vlasi” braća Milan i Sredoje Lukić organizovali su ono što su nazivali “hranjenje ptica”, gdje se ženama i djeci zavežu ruke, bace komade hljeba na pod, a gladne žrtve ustima skupljaju mrvice nakon što im se noževima zarežu usne, te da nakon igreslijede silovanja, pitajući se da li je ta Vikina vlassada turistička atrakcija.

Bursać poručuje da su načelnik Višegrada Mladen Đurević i direktor Turističke organizacije Jadranko Janjić ponosno najavili nastup na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, gdje će Višegrad pokazati svoje “kulturne, istorijske i turističke potencijale”. On dodaje da će na štandu blistati ćuprija Mehmed-paše Sokolovića, Andrićgrad, vjerski turizam, manifestacije – i Višegradska banja “Vilina vlas”, te da se tako, hladno i birokratski, silovalište, mjesto neopisivog zla predstavlja kao turistička destinacija, a posjetioci Beogradskog turističkog sama mogli su vidjeti ponudukoja je uključila i monstrum-mjesto, hotel Vilinu vlas.

Bursać zaključuje da nije ovo prvi put da se “Vilina vlas” tretira kao turistički prostorbez zločina. Još 1998. u tom hotelu boravi Peter Handke, kasnije Nobelovac, čovjek koji će negirati genocid i romantizirati Miloševićev režim, a njegov prevodilac Scott Abbott opisuje hotel kao “kavernozni dom za muškarce koji se oporavljaju od rata”, pitajući se da li se oporavljaju od masovnih silovanja, spaljivanja živih ljudi ili rijeke Drine pune mrtvih tijela, te da sprdnja sa žrtvama traje decenijama, a sajam turizma je samo nova etapa.

Objekat Vilina vlasdanas je balneoklimatsko liječilište. U Vilinoj vlasi je, prema izvještaju posebnog Komiteta UN-a iz 1994. godine, tokom 1992. godine silovano oko 200 žena.

Neke od tih žena su ubijene, a neke su izvršile i samoubistvo. Bakira Hasečić, predsjednica udruženja Žena žrtva rata, koje okuplja žene silovane tokom rata u BiH, je kazala da ne postoji mjesto ni soba u hotelu ‘Vilina vlas’, a da nije mjesto zločina, i da su jedino okrečili i dušeke promijenili, te da postoje svjedočenja preživjelih onoga šta se dešavalo od recepcije, bazena, podruma, pa do soba.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je najmanje 20.000 žena bilo izloženo seksualnom nasilju tokom rata u Bosni i Hercegovini. Mnoge od njih nikad nisu dobile potrebnu medicinsku, psihološku i financijsku podršku.

Ratna dešavanja i zločini počinjeni u Višegradu, doveli su i do značajne promjene strukture stanovništva. U ovom istočnobosanskom gradu 1991. godine, prema popisu stanovništva živjela je više od 21.000 stanovnika, od kojih su 63 posto bili Bošnjaci, a 31 posto Srbi.

Posljednji popis stanovništva iz 2013. godine pokazao je kako se broj stanovnika u Višegradu prepolovio, te da ih tu sada živi oko 10.000, od toga deset posto je Bošnjaka i 87 posto Srba.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE