Zaostavština Dejtona: Koja je razlika između pojmova konstituent i konstitutivan

Insistiranjem Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na izmjenama Izbornog zakona ponovo je aktuelizirano pitanje konstitutivnosti naroda. Pravne stručnjake Nurku Pobrića i Damira Arnauta pitali smo da li postoji razlika između pojma konstitutivni i konstituent ili constituent kako je navedeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović jučer je opet ponovio da je prvo potrebno promijeniti Izborni zakon, a da će se tek onda formirati novi saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na šta se čeka skoro dvije godine. Ranije su određeni pravnici u nekoliko navrata ukazivali na to da postoji suštinska razlika između sintagmi konstitutivni narodi, koji se koristi u svakodnevnom govoru, i konstituentni narodi ili constituent people, kako je na engleskom jeziku navedeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Međutim, za stručnjaka ustavnog prava Nurku Pobrića razlika ne postoji.

“Ne postoji ta razlika, iako neki tvrde da postoji. To bi bila duža rasprava o tome. Konstitutivnost znači da se Bosna i Hercegovina sastoji od tri naroda. S druge strane, konstitutivnost se može prevesti i kao ustavotvornost. Dakle, tri naroda s Ostalim su građani Bosne i Hercegovine ili ustavotvorci putem svog predstavničkog tijela. E sad je pitanje kako će to ko tumačiti”, izjavio je za Klix.ba.

Podsjetio je na nedostatak koji je veliki problem.

“Mi nemamo autentičan, svoj Ustav, nego je napisan na engleskom jeziku. Bilo bi logično da oni protumače taj naziv, tj. da daju autentično tumačenje”, napomenuo je.

“Pitati prevodioce Alije Izetbegovića zašto su tako preveli”

Pravni stručnjak i zastupnik Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Damir Arnaut je napomenuo da Dejtonski sporazum, kako je istakao, jasno drži da je potpisan na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku i da je svaka verzija jednako autentična.

“Nema, dakle, dvojbe da je termin istovjetan na sva četiri jezika”, dodao je.

Zatim je odgovorio na pitanje da li je odgovarajući prijevod za constituent, kako je napisano u engleskoj verziji Dejtonskog mirovnog sporazuma, pojam konstitutivan i da li postoji razlika između ovih pojmova u pravnom smislu.

“To trebate pitati prevodioce koje je gospodin Izetbegović (op. a. Alija Izetbegović) vodio u Dayton. Činjenice su iduće: 1. Termin constituent je na bosanski jezik tada preveden kao konstitutivni; 2. Ti termini su u tom sporazumu eksplicitno definisani kao ‘jednako autentični’; 3. Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević su ih takve potpisali. Sva pravna debata se time završila”, potcrtao je Arnaut u izjavi za Klix.ba.

Između ostalog, pojam konstituent je naveden u presudi Evropskog suda za ljudska prava u korist Azre Zornić koja je podnijela tužbu protiv Bosne i Hercegovine zbog toga što ne može biti birana u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnica bilo kojeg konstitutivnog naroda.

Konstituent odnosno konstitutivan trebaju biti stvar prošlosti

U presudi su se osvrnuli i na slučaj Derve Sejdića i Jakoba Fincija te su tom prilikom komentarisali iz čega je proistekao pojam konstituent odnosno konsitutivan.

“U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i ‘etničkim čišćenjem’. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na ‘konstitutivne narode’ kako bi se osigurano mir”, istakli su.

Osim što su napomenuli u kakvim je okolnostima nastala konstrukcija konstitutivni narodi, pozvali su i na promjene sistema.

“Međutim sada, više od 18 godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje spornih odredbi na snazi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, poručili su iz Evropskog suda za ljudska prava.

S obzirom na prethodno navedeno, mnogi pozivaju na ukidanje konstitutivnosti kao osnove ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i pozivaju na građanski, nediskriminirajući poredak. Njihov argument je da građanska država garantira poštivanje individualnih i kolektivnih prava tj. da iz individualnih proizilaze kolektivna prava.

Klix.ba