Zaraza prijeti stanovnicima BiH, a spalionice za leševe životinja nema

BiH nema kapaciteta za spaljivanje leševa uginulih životinja čiji je broj premašio cifru od 100 hiljada, a opasnost od zaraze je izuzetno visoka, upozoravaju stručnjaci.

Željko Stanić, farmer iz Pruda kod Odžaka, dan je proveo skupljajući leševe uginulih životinja koje plutaju po ovom poplavljenom mjestu. “Voda se sporo povlači, a uginule životinje već se raspadaju“, rekao je Stanić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Vazduh zaudara od leševa.

Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, broj uginulih životinja samo u ovom entitetu se penje na preko 100 hiljada.

Veterinarski stručnjak Velija Katica je za CIN objasnio da do raspadanja tkiva životinje dolazi već nakon tri minute poslije izdisaja. Osam sati kasnije raspada se cijeli organizam i ćelije počinju ispuštati otrove i bjelančevine koje tijelo razaraju i počinje djelovanje bakterija i truljenje leša. Te se bakterije vodom i insektima mogu prenijeti i kilometrima dalje. One mogu uzrokovati različite zarazne bolesti, kao što su antraks i šuštavac, od kojih uz životinje mogu oboljeti i ljudi.

Zbog toga se, objašnjava Katica, leševi ne bi smjeli zadržavati na prostoru na kojem su uginule životinje duže od dva do tri dana. Stanovnici Pruda su u strahu, jer je od početka poplava u BiH prošlo više od sedam dana.

– Vjerovatno će doći do zaraze, bojimo se“, kaže Stanić.

BiH nema spalionicu u kojoj bi se mogla spaliti tijela većih životinja pa smo zbog toga prinuđeni pomoć tražiti od susjednih zemalja – Hrvatske i Srbije. Prema srbijanskom mjestu Inđiji otpremljeno je na spaljivanje 25 – 30 tona životinjskog otpada, doznaje CIN u Federalnoj upravi civilne zaštite.

Veterinari su godinama upozoravali na nepostojanje spalionice u BiH, zbog čega su se leševi životinja neadekvatno uništavali. Katica kaže da na području FBiH postoje najviše dvije spalionice manjeg kapaciteta koje su u funkciji samo za internu upotrebu i u koje se ne može staviti ni jedna ovca. „A da spalite tu jednu ovcu, treba vam šest sati spaljivanja“, kaže Katica.

Miralem Galijašević, generalni direktor Komunalnog preduzeća ALBA iz Zenice kaže da njihova firma ima izgrađenu spalionicu sa kapacitetom od dvije tone životinjskog otpada dnevno, ali da nije u upotrebi, jer nemaju potrebne dozvole. Galijašević kaže da su potrebne građevinska, ekološka i brojne druge dozvole. Rekao je da su dobili poziv od predstavnika vlasti u kojem su tražili informacije u vezi sa spalionicom, a nakon što su te informacije dobili, više se nisu javili.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kaže da zaraze nema i da se poduzimaju sve mjere da do nje ne dođe.

– Imamo dvije mobilne spalionice u kojima zbrinjavamo animalni otpad. Trenutno smo u fazi osposobljavanja treće velike spalionice koja može za krupnu stoku“, kaže Solak.

Istovremeno, prikupljeni leševi se i zakopavaju. Edin Adilović sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kaže da se grobnice moraju napraviti iznad plavnog područja, gdje nema podzemnih voda. To će biti teško u poplavljenim područjima u Posavini, jer stanovništvo očekuje zadržavanje vode još nekoliko dana.

Adilović objašnjava da opasnost postoji i za mjesta u BiH koja nisu direktno pogođena poplavama, jer se spore antraksa vodom mogu prenijeti i 100 kilometara nizvodno. Uzročnik antraksa je bakterija koja može preživjeti na tlu i u životinjskim proizvodima desetljećima. Čovjek se može zaraziti preko kože, nakon konzumiranja zaražene hrane ili udisanjem. Ukoliko se ne liječi, može dovesti do smrti.

Nakon poplava stanovništvu prijete i druge bolesti koje na čovjeka prenose bakterije salmonele, ešerihije koli i listerije koje mogu dovesti do crijevnih zaraza i oboljenja, kao što su bruceloza i leptospiroza.

CIN