Zašto baš nikad ne biste smjeli staviti limun u čašu vode

Kriška limuna može divno osvježiti najobičniju čašu vode, no ono što vam vjerojatno nikada nije palo na pamet je činjenica da stavljanjem limuna u čašu vode ili soka zapravo stavljate u piće i nevjerojatan broj bakterija koje u konačnici popijete.

Za potrebe studije čiji su podaci objavljeni u časopisu Journal of Environmental Health znanstvenici su uzeli uzorke s kore i mesa 76 limuna u 21 restoranu, a uzorke su skupljali tijekom 43 odlaska u restorane te u konačnici otkrili da čak 70 posto limuna na sebi ima mikrobe. Uzorci su prikupljeni u trenutku serviranja pića (bez obzira je li se radilo o vodi ili sokovima) i to prije nego li je gost otpio gutljaj. Iako znanstvenici nisu uspjeli odrediti točno podrijetlo mikroba, nagađali su da su mogli dospjeti na limune preko zaposlenika u kuhinji, sirovog mesa ili kontaminacijom peradi.

‘Iako su limuni poznati po antimikrobnim svojstvima, rezultati istraživanja ukazuju na to da različiti mikrobi ipak mogu preživjeti na mesu i kori razrezanog limuna. Voditelji restorana i zaposlenici trebali bi biti svjesni toga da kriške limuna koje stavljaju u pića mogu imati na sebi potencijalno patogene mikroorganizme’, kažu znanstvenici, a prenosi Huffington Post.

Philip Tierno, klinički profesor mikrobiologije i patologije, proveo je desetke sličnih eksperimenata, uključujući istraživanje koje je naručio ABC News, a u kojim je otkriveno da su kriške limuna ispitanih u različitim restoranima kontaminirane čak i ljudskim fekalijama. A tijekom snimanja emisije kamere ABC Newsa ulovile su zaposlenike restorana kako barataju kriškama limuna golim rukama. Prema riječima Philipa Tierna, restorani rijetko kada peru limune, a kada to i čine, naprave to vrlo površno – samo ih poplahnu vodom, ali ih ne izribaju-

‘Na svakoj skupini uzoraka pronašli smo različite bakterije koje potječu s tri različita mjesta na tijelu koja se najčešće dodiruju i nakon toga se one prenose neopranim rukama. Tako su na limunima otkrivene bakterije iz crijeva (u obliku fekalne materije), bakterije iz dišnih putova (putem kašljanja, kihanja i govora) te bakterije s kože. Među uzetim uzorcima pronađene su bakterije E. coli, Staphylococcus epidermidis i candida, gljivica koja se obično nalazi u vagini. Iako znanstvenici nisu testirali prikupljene uzorke na viruse, kao što su norovirus i virus prehlade, ova vrsta kontaminacije obično je jasan indikator njihovog postojanja.

No ako zanemarimo ‘faktor užasa’ zbog otkrića onoga što se sve nalazi na limunu, postavlja se pitanje kolika je zapravo vjerojatnost da se razbolite? Prema riječima Philipa Tierna, postoji izrazito mali, ali ipak postojeći rizik. ‘Najvjerojatnije neće doći do infekcije, ali postoji mogućnost. Činjenica je da ne možete živjeti pod staklenim zvonom, a imunološki sustav obično je poprilično učinkovit.’

Oni koji se zbog mikroba doista ježe mogu odlučiti iscijediti limun u svoje piće umjesto ubacivanja cijele kriške – to bi trebalo smanjiti izloženost, iako je neće u potpunosti eliminirati.

Valja napomenuti da je, sudeći prema rezultatima istraživanja, bakterije i viruse jednostavno nemoguće izbjeći – tako su, osim na limunu, tijekom istraživanja slični organizmi otkriveni u cijelom restoranu, od boce s kečapom i posudica s paprom i soli, pa do menija i površine stola. Isto vrijedi i za mnoge druge priloge uz piće – limetu, višnje i masline. Važno je obratiti pažnju na osnovnu higijenu, kao što su pranje ruku i odabir čistog restorana, a ponekad jednostavno moramo vjerovati da naš imunološki sustav obavlja svoju funkciju – činjenica je da su mikrobi sveprisutni i da im je nemoguće pobjeći.

tportal.hr