Zašto BiH ne pristupi Frontexu za sigurnije granice? Da li je neobaviještenost kumovala zastoju

Zašto BiH ne pristupi Frontexu za sigurnije granice? Da li je neobaviještenost kumovala zastoju

Frontex je agencija za zaštitu evropskih granica i obalne straže i jedna od agencija Evropske unije. Ove godine raspolažu s budžetom od pola milijarde eura. BiH je 2018. parafirala sporazum s Frontexom, ali on nikada nije verificiran u BiH. Zašto? To je pitanje za člana Predsjedništva BiH Milorad Dodika i Narodnu skupštinu RS-a.

Naime nakon dvije godine skupljanja prašine u ladicama, u februaru ove godine na dnevni red Predsjedništva BiH došao je Frontex. Iako su Šefik Džaferović i Željko Komšić bili “za“, Dodik se usprotivio, povukao vitalni nacionalni interes, a zatim je Narodna skupština RS-a Frontex proglasila štetnim i stala uz Dodikovu odluku.

Međutim, ukoliko se uđe dublje u suštini i značaj Frontexa, teško da će ikome biti jasno protivljenje vladajućeg režima iz Republike Srpske.

Naime, pristupanje Frontexu bi bilo od izrazitog značaja za sigurnost granica naše države, a Graničnoj policiji BIH bi omogućilo pristup Frontexovom budžetu što bi značilo grantove za osavremenjivanje GP BiH, finansiranje zapošljavanje novih službenika čime bi se rasteretio budžet BiH.

Frontex ne znači kohorte stranih policajaca na granicama BiH

Savjetnik direktora GP BiH Svevlad Hoffmann za Klix.ba kaže da na temelju mandata Frontex može sprovoditi operacije na teritoriji država koje su susjedi članica, no samo pod uslovom potpisivanja sporazuma.

“Potpisivanje bi omogućilo Frontexu da pokrene operacije na borbi protiv ilegalne migracije. Politike koje su bile protiv potpisivanja sporazuma vjerovatno su se vodili pretpostavkom da bi taj sporazum automatski značio slanje većeg broja stranih policijskih službenika na granice BiH, pa su se rukovodili time da iz sebi znanih razloga oni nisu dobrodošli na teritorij BIH pod imenom RS”, kaže Hoffmann.

Ilustracija: Shutterstock Ilustracija: Shutterstock

Naš sagovornik ističe da su Frontex na teren šalje simboličan broj policijskih službenika, a prilog u tome ide podatak da je prošle godine u regionu Zapadnog Balkana bilo raspoređeno ukupno 45 službenika koji su, pored sigurnosti granica, bavili i borbom protiv drugih oblika kriminala poput pronalaska ukradenih automobila te krivotvorenih i ukradenih dokumenata.

“Dakle od svih aktivnosti taj segment slanja policije je više nego simboličan.Uglavnom je riječ o policijskim službenicima s visokim činovima koji imaju bogato iskustvo u poljima borbe protiv organiziranog kriminala i prekograničnog kriminala te u korištenju njihovih kapaciteta. Treba istaknuti da Frontex ne znači dolazak neke kohorte stranih policajaca koji će zaposjesti našu granicu. Cijenim da se možda u odluci protiv Frontexa više radilo o određenoj neobaviještenosti nego iz neke zle namjere“, smatra Hoffmann.

EU više nema kapacitete za migrante, slijedi “Pakt o migracijama”

Gledajući suštinu, Frontex predstavlja logističku i informatičku podršku, te pristup savremenim tehnologija u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija, a to znači postizanje mnogo rezultata.

“Svi sporazumi s Frontexom se temelje na dogovoru dvije strane i poštivanje specifičnog konteksta dvije strane. Nema toga da se neko obaveže na nešto što će se vremenom pokazati da nije dobro, već se kontinuirano radi i dogovara bez ikakve nema prisile. Strane su, dakle, ravnopravne. Važno je istaći da Frontex podupire, a ne preuzima dužnost i nadležnost nacionalnih graničnih službi“, zaključio je Hoffmann.

Za kraj istaknimo da je nedavno u Zagrebu održana konferencija “Dijalog o proširenju EU”, a teme su bile i ilegalne migracije odnosno inicijativa pod imenom “Pakt o migracijama”.

Tu je visokorangirana dužnosnica za unutrašnje poslove EU Monique Pariat naglasila značaj ovog pakta u smislu jačanja povjerenja u procesu učinkovitijeg dijaloga uz ulogu Frontexa uz partnerstvo zemalja Zapadnog Balkana i zemalja porijekla migranata.

Na konferenciji predstavnika Evropske komisije je istaknuto da EU nema više mogućnost niti kapacitete za prihvat novih migranata. Naglašena je nužnost strožije i jasnije procedure, ali i bolja komunikacija sa državama iz kojih migranti gravitiraju prema nama.

EU je donijela odluku da se napravi jasna distinkcija izbjeglica kojima je potrebna pomoć i ekonomskih migranata za koje ne postoji mogućnost ostanka na području zemalja Evropske unije.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE