Portal 072info

Zašto BiH nema registar osuđenih pedofila?

Za evidenciju na nivou BiH morali bismo imati državni zakon, a za njega još nema ni političke volje, kaže pomoćnica ministrice Saliha Đuderija.

Prije nekoliko dana u Republici Srpskoj je pokrenuta inicijativa za uspostavljanje registra osuđenih pedofila u tom entitetu.

Ovaj registar ne postoji ni u FBiH niti u distriktu Brčko, a nema ga ni država Bosna i Hercegovina.

Saliha Đuderija, pomoćnica ministrice u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da je preporuka Komiteta za prava djeteta Ujedinjenih nacija vrlo jasna: uspostaviti zakonodavstvo BiH sa UN-ovim standardima, pa i u ovoj oblasti.
“BiH je obavezna to uraditi i u skladu s evropskim pravnim okvirom”, ističe Đuderija, napominjući da pri tome najprije misli na Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe, Konvenciju o cyber kriminalu, ali i na protokole koji se odnose na zloupotrebu djece uopće.

3.500 potpisa iz RS-a

“Međunarodni instrumenti traže, dakle, od država ne samo izmjenu zakonodavstva nego i ustanovljavanje određene evidencije o počiniocima krivičnih djela nad djecom, što uključuje ne samo pedofile, odnosno krivična djela koja se vežu za pedofiliju, nego i počinioce ostalih krivičnih djela koja se odnose na seksualno nasilje nad djecom. Izbor metodologije i načina izrade takve evidencije prepušteni su odluci svake države ponaosob”, naglašava Đuderija, dodajući da se, kod nas, nažalost, nijedan državni resor time ne bavi cjelovito.

Zašto?

“Većina krivičnih djela koja su na štetu djece propisana su krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta i u skladu s tim oni i posjeduju podatke o počiniocima. Za evidenciju na nivou države morali bismo imati poseban zakon”, upozorava Đuderija, skrećući pažnju na preporuku iz akcionog plana za djecu o nužnosti njenog uspostavljanja.

“Ali, za sve je potrebna odluka i saglasnost vlada”, podsjeća Đuderija, napominjući da se zasad krenulo sa izmjenama i dopunama krivičnih i zakona o krivičnom postupku, vodeći računa o ustavnim nadležnostima, a prevashodno s ciljem unapređenja zaštite djece.
“Vjerovatno će uskoro i Vijeće za djecu, kao savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH, zvanično predložiti svim nivoima vlasti, uključujući i Brčko distrikt, da se ustanove evidencije osoba koje su učinile krivična djela protiv interesa djece, pa je i u vezi sa tim prošlosedmična inicijativa u RS-u dobrodošla”, kaže Đuderija.

Podsjećamo na to da su predstavnici Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja 11. jula predali potpredsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću inicijativu za donošenje zakona ili za izmjene i dopune važećih zakona, kojima će biti omogućeno uvođenje registra pedofila. Ispod te inicijative se potpisalo 3.500 građana Republike Srpske, a njome se traži da Kolegij NSRS-a u dnevni red uvrsti prijedlog zaključka, kojim se obavezuje Vlada RS-a da provede te aktivnosti.

“Nikako ne smeta što bi to bilo na entitetskom nivou, uvijek se može naći način da se evidencije razmijene”, smatra Đuderija.

Pokušali smo kontaktirati Sašu Milovanovića, predsjednika Asocijacije, ali se na e-mail nije javljao, a i na telefonskoj sekretarici smo uzaludno ostavljali svoje želje.
Stevandić, i sam potpisnik inicijative, izjavio je, a što smo pročitali na web stranici Vlade RS-a, da bi registar “trebao biti dostupan svim građanima, pa bi roditelji tako znali kada je njihovo dijete u opasnosti.”

“Pedofili su zaštićeni, a dječija prava su ugrožena”, tvrdi Stevandić, a Milovanović je objasnio da pedofilija nema granicu ni naciju.

“To je bolest. Posvetićemo se i edukaciji građana. Ovo nije poziv na bilo čiji linč, već želimo da zaštitimo svoju djecu”, istakao je Milovanović, najavivši da će potpise podrške sakupljati i u Federaciji BiH.
Đuderija, opet, primjećuje da se, sviđalo se to nekome ili ne, mora voditi računa i o ljudskim pravima počinioca.

“I oni uživaju određene vidove zaštite, što znači da baš ne mogu svakome biti dostupni”, smatra Đuderija, od koje saznajemo da je u državnom Ministarstvu za ljudska prava trenutno najveća aktivnost vezana za izmjene i dopune zakona, kojima bi se sankcionisalo otkrivanje identiteta djeteta kao oštećene osobe.

Ostajemo bez odgovora na pitanje, koliko je u posljednjih desetak godina bilo zabilježenih slučajeva pedofilije na području BiH, izuzev što saznajemo da ih je 40-ak registrovano u posljednjem obimnijem istraživanju, u koje je bilo uključeno i pomenuto ministarstvo.

Nema prepisivanja

“Ne može se nikako reći da je to konačan broj, pa i zato jer se više krivičnih djela veže za pedofiliju. Upravo radimo jedan izvještaj o nasilju nad djecom, od fizičkog do seksualnog, s kojim ćemo uskoro izaći u javnost, ali o ovome ne treba govoriti prvenstveno kroz brojeve. Svaki slučaj je specifičan i ima svoju težinu”, kaže Đuderija, upozoravajući i na pojavu lažnog sumnjičenja za pedofiliju, pa i sudovi oko toga već imaju posla.

“Mislim da ima i jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava zbog toga”, tvrdi Đuderija, napominjući da je dolaženje do jedinstvenog zakona o zaštiti djece kod nas usložnjeno i zbog poznatih političkih razloga, koji otežavaju funkcionisanje svega što ima prefiks BiH.

“No, na kakav god se pravni mehanizam odlučili, važno je uvijek imati u vidu samo interes djeteta, a to znači i pronalaženje načina da osobe s evidencije, postojeće ili buduće, ne mogu doći u doticaj s djecom, recimo, da se ne mogu baviti zanimanjima koja upravo to podrazumijevaju (a oni biraju upravo njih). Veliki problem su i tzv. \’spavači\’, koji se pritaje i koji samo čekaju priliku da ponove krivično djelo”, upozorava pomoćnica ministrice, od koje saznajemo da se ni države u susjedstvu, ali ni u Evropi, ne snalaze baš sjajno oko ove regulative.

“Makedonija je prva u regiji donijela zakon, ali, koliko sam čula, imaju problema u njegovoj primjeni. Mislim da je na njemu počela raditi i Hrvatska… Britanija i Njemačka su ga, upravo zbog toga što se pokazalo da je to veoma osjetljiva materija, korigovale… S druge strane, poznato je da Holandija koketira s pravima pedofila, a što sve govori da ne možemo prepisati ničija rješenja”, ističe Saliha Đuderija.

Podijelite članak