Zašto će BiH kasniti sa popisom stanovništva?

Bosna i Hercegovina neće provesti popis stanovništva u svjetski propisanoj dekadi 2021. godine. Posljednji popis u zemlji urađen je 2013. godine, također dvije godine kasnije, nego što su to uradile ostale zemlje u regiji i Evropi, piše Radio Slobodna Evropa.

Bosna i Hercegovina već sada nema tačne podatke o broju stanovnika, budući da svi dostupni podaci govore o masovnom odlasku, prije svega mladih ljudi, upozorava sociolog Amer Osmić.

Osmić, koji je docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je evidentno da je došlo do značajnih promjena u broju stanovnika naročito kada je riječ o mladim, radno sposobnim i visokoobrazovanim ljudima.

“Kada planirate bilo šta, što se tiče razvoja društva primarno uzimate podatke iz popisa stanovništva. Na osnovu toga planirate i dugoročne i kratkoročne strategije razvoja određenog geografskog područja. Sa podacima iz 2013. i procjenama koje govore o velikom broju odlazaka, sve što planirate imate oblak sumnje, jer planirate na osnovu broja popisanih, a tih ljudi na tom području nema”, kaže Osmić.

Gdje podaci najviše zabrinjavaju?

Dodaje da je takva statistika najizraženija u rubnim djelovima BIH, naročito u Tuzlanskom i Unsko sanskom kantonu.

“Neki dan je jedna njemačka agencija objavila da je u 2018. godini iz BIH u Njemačku došlo oko 28 hiljada osoba koje imaju regularnu dozvolu za boravak. Imamo podatak i da se u istoj godini vratilo oko 12 hiljada ljudi iz Njemačke. BiH je prema popisu stanovništva iz 2013. godine imala 3,5 miliona stanovnika i sad zamislite da u jednoj godini u samo jednu državu iseli 28 hiljada ljudi”, objašnjava Osmić.

U Agenciji za statistiku BiH vjeruju da nije kasno da se popis provede 2023. godine kako bi se zemlja uklopila u ciklus od deset godina predviđen međunarodnim standardima.

Kada su počele pripreme za popis?

Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BIH za RSE kaže da su tek u drugoj polovini prošle godine dobili zadatak od Vijeća ministara BiH da počnu aktivnosti u vezi sa pripremom zakona o statistici BiH, o popisu stanovništva i popisu poljoprivrede.

“Mi smo u skladu sa tim formirali radne grupe koje već rade na izradi prijedloga zakona o popisu”, kaže ona.

Zakon o popisu stanovništva treba da definiše vrijeme provođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka. Dosadašnje iskustvo kaže da je za pripremu popisa stanovništva potrebno tri do pet godina.

Već sada je izvjesno da se podaci o broju stanovnika u BiH neće moći uporediti sa zemljama koje će popis stanovništva i domaćinstava obaviti 2021. godine.

“Radi komparacije sa dugim zemljama u susjedstvu, zemljama Evropske unije, trebalo je razmišljati o povratku na provođenje popisa u skladu sa svim drugim zemljama“, kaže Amer Osmić.

Zašto je popis bitan?

On podsjeća da je popis stanovništva najkompletnija baza podataka koja se može dobiti za stanovništvo određene države.

“Mi smo tu kompletnu bazu podataka konačno nakon 1991. godine dobili 2013. godine. Moramo razumjeti društvene tokove i migracijske trendove, jer imamo procjene da je od 2013. godine broj odlazaka iz zemlje značajno inteziviran. Također, moramo imati na umu da smo tek 2016. dobili rezultate iz 2013. godine. Dakle, rezultati kojima raspolažemo više nisu komparabilni, a pogotovu neće biti konparabilni sa najaktuelnijim podacima koje budu imale zemlje u okruženju, a primarno zemlje EU“, objašnjava Osmić.

Za BIH je najvažnije da usaglasi zakon o provođenju popisa, odnosno, metodologiji, kako bi se izbjegli problemi iz 2013, kada Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije priznala rezultate.

Iako je Eurostat priznao rezultate popisa provedenog 2013. godine primjedbe iz RS su se odnosile na zastupljenost osoba koje, zapravo, ne žive u BiH, ali su se tu zatekle u vrijeme popisa.

Iz tog entiteta tvrdili su da je na popisu i oko 190.000 bosankohercegovačkih državljana koji žive u inostranstvu, a koji su u vrijeme popisa 2013. bili u predratnim mjestima boravka, što je, kako su naglasili, „prikazalo veći broj Bošnjaka u odnosu na stvarno stanje“.

Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić kaže za RSE da je državna Agencija za statistiku jedni nadležan organ koji može početi proces priprema za popis stanovništva.

“Što se tiče Federalnog zavoda za statistiku mi smo već tokom prethodne godine preduzeli korake i imali smo radne grupe u kojima se ono što se moglo raditi bez toga da se čeka bilo kakva odluka o otpočinjanju, znači već se radi na pripremnim radnjama”, dodaje on.

Podaci posljednjeg popisa

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto). Jedini poslijeratni popis u BIH koštao je oko 45 miliona maraka (22,5 miliona eura).

Prije 2013. godine popis stanovništva u BIH je urađen 1991. godine. Tada je u BiH živjelo 4,3 miliona stanovnika, a podaci iz tog popisa koristili su se više od dvadeset godina, iako je nakon rata struktura stanovništva i broj stanovnika BIH u potpunosti izmijenili.