Zašto Čečeni ratuju u Ukrajini: Putinovo topovsko meso

Jedan od najupečatljivih momenata rata u Ukrajini bio je prizor čečenskih dobrovoljaca, koje je, njih 20.000, na centralnom trgu njihovog glavnog grada Groznog čečenski predsjednik Ramzan Kadirov postrojio da, uz povike „Allahu ekber“, krenu u agresiju na susjednu državu. No, stotinama godina Čečeni su ratovali protiv Rusa.

Sovjetska republika

Čečenska Republika je danas dio Rusije i ima određenu autonomiju. U njoj živi oko 1,3 miliona stanovnika, gotovo isključivo Čečena. Čečenski okrug je u Sovjetskom savezu 1922. posao Čečenska autonomna oblast, da bi se 1934. godine ona spojila s Inguškom autonomnom oblašću u Čečensko-ingušku autonomnu oblast, čiji je status 1936. godine uzdignut na nivo republike poznate kao Čečeno-Ingušetija.

Zbog optužbe da su sarađivali s nacistima, republika je ukinuta 1944. godine, prema Staljinovoj naredbi, a čečensko i inguško stanovništvo je deportirano u Kazahstan. Godine 1957. Čečensko-Ingušku Republiku obnovio je Nikita Hruščov, a čečenskom i inguškom stanovništvu bilo je dozvoljeno da se vrati.

Poput ostalih sovjetskih republika, godine 1991., Čečeno-Ingušetija proglašava nezavisnost, da bi zatim bila podijeljena na faktički nezavisnu Čečeniju i Republiku Ingušetiju, koja ostaje u sastavu Rusije.

Godine 1994. ruski predsjednik Boris Jeljcin odlučuje Čečeniju silom vratiti u teritorijalno-pravni poredak Rusije. Tada počinje Prvi čečenski rat, koji je odnio između 30 i 100 hiljada života, zavisno od procjena. Grozni je, ipak, pao pod rusku vlast iako je demoralizirana ruska vojska pretrpjela teške gubitke. Iako je u aprilu 1996. čečenski lider Dudajev ubijen ruskom navođenom raketom, Čečeni su se pregrupirali i vratili kontrolu nad glavnim gradom.

U Prvom čečenskom ratu su se na strani Čečena borili i mudžahedini. Oni su 1999. napali susjednu republiku Dagestan, dio Rusije, da bi se sa separatistima iz Dagestana borili za nezavisnost i te države.

Opkoljen i osvojen

Ruske snage su s lakoćom odbile taj napad i iskoristile ga kao povod za Drugi čečenski rat, koji je trajao od avgusta 1999. do aprila 2000. godine. U to vrijeme je upravo Vladimir Putin bio premijer Rusije.

Grozni je opkoljen i ubrzo osvojen, a zbog prekomjerne upotrebe artiljerije grad je gotovo potpuno uništen.

Iako su se gerilski napadi s planina nastavili sve do 2009., već 2000. Rusija je praktički pobijedila u ratu.

Danas je na čelu Čečenije Ramzan Kadirov, gospodar života i smrti u ovoj zemlji. Nekadašnji borac za nezavisnost u Prvom čečenskom ratu je Putinov podanik iako je upravo Putin slomio otpor čečenskih boraca, pobijedio u Drugom čečenskom ratu i uništio glavni grad Čečenije.

Tako je narod s podnožja Kavkaza postao Putinovo topovsko meso. Tragikomedija historije.

False flag

Mnogi su kasnije tvrdili da su teroristički napadi koji su pripisivani Čečenima bili tzv. false flag akcije Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije (FSB), nasljednice sovjetske tajne službe KGB, kako bi se osigurala podrška javnosti za rat u Čečeniji. Važno je naglasiti da je prije nego što je postao premijer Vladimir Putin bio direktor FSB-a, ruske tajne službe.