Zašto CIK ne može kazniti preuranjenu kampanju u BiH?

Iako su Opći izbori za 2026. godinu raspisani 7. maja, političke stranke i funkcioneri širom Bosne i Hercegovine već vode preuranjenu izbornu kampanju i koriste javne resurse bez mogućnosti sankcionisanja, upozoravaju iz Transparency International BiH.

Kako ističu, s obzirom na to da su rokovi za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata 6. juna, a za koalicije 23. juna, Centralna izborna komisija BiH prije tih datuma nema zakonsku mogućnost da izrekne sankcije, piše BHRT.

Iz Transparency International BiH navode da takav pravni okvir stvara „sivu zonu“ u kojoj politički subjekti mogu nesmetano djelovati, a potom izbjeći odgovornost ukoliko prekinu aktivnosti do ovjere.

Direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić upozorava da se time otvara prostor za zloupotrebe.

– Taj cijeli prvi period od raspisivanja do ovjere političkih subjekata predstavlja jednu sivu zonu u kojoj svako može da radi šta želi i ukoliko prekine sa danom ovjere da prođe bеz ikakvih posljedica. Vidjeli smo već uveliko kampanje Draška Stanivukovića, Vlade Đajića i sl. koji sada promovišu zapravo svoje nove pokrete, stranke ili šta god.“

Slične probleme bilježi i Koalicija „Pod lupom“, iz koje navode da se preuranjena kampanja dešava uprkos zakonskoj zabrani, ali bez sankcija.

Portparol Koalicije „Pod lupom“ Hasan Kamenjaković ocjenjuje da su nove odredbe Izbornog zakona BiH obesmišljene u praksi.

– Nove odredbe Izbornog zakona koje govore da je preuranjena kampanja zabranjena od raspisivanja izbora postaje obesmišljena, jer dolazimo u situaciju gdje politički subjekti u vrijeme zabrane vođenja kampanje mogu je voditi i za to neće biti sankcionisani.“

Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić podsjeća da je CIK na ranijim izborima pravio izuzetke i sankcionisao pojedine slučajeve prije ovjere kandidatura, ali da je to pravno osjetljivo pitanje.

– Do ovjere političkih subjekata koji će učestvovati na izborima teško je nekog sankcionisati, a može se desiti da ne bude ovjerena njegova prijava za učešće na izborima, a onda ste kaznili nekoga ko nije učestvovao na izborima.“

Politički analitičar Željko Raljić smatra da se u izbornim godinama fokus političkih aktera pomjera sa reformi na kampanju i javne projekte koji imaju predizborni karakter.

– Problem Izbornog zakona BiH jeste takav da on i ne može biti mijenjan u predizbornom periodu, ali neće biti olako promijenjen i mimo toga. Jer upravo oni koji bi trebalo da ga mijenjaju, zašto bi ga mijenjali, kada im je dobro sa tim rupama u zakonu.“

Sagovornici zaključuju da se predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini intenzivira mnogo prije zvaničnog početka, posebno kroz korištenje javnih resursa i političku promociju na terenu.

Prema važećim pravilima, kazne za nezakonitu kampanju nakon ovjere iznose od 3.000 do 30.000 KM za stranke i koalicije, odnosno od 3.000 do 15.000 KM za kandidate, a Centralna izborna komisija BiH će ih moći primjenjivati tek nakon 6. odnosno 23. juna.