35930a170fd7dc50a7ecb1c5ed265901
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 5, 2021 @ 16:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Na svjetskom tržištu cijena električne energije u 2021. godini drastično je porasla. 

Cijena jednog megavata prešla je 150 eura i bliži se nekada nezamislivoj granici od 200. Zašto se to dešava? Osnovni razlog za to je proces dekarbonizacije, odnosno plaćanja takse ili finansijskih penala na CO2 koji idu na račun proizvođača električne energije na ugalj, preciznije termoelektrana.

Prema novim tržišnim pravilima, termoelektrane plaćaju izuzetno visoke takse zbog čega im se proizvodnja ne isplati pa je u velikoj mjeri smanjuju ili je u potpunosti gase. Potražnja ostaje ista ili je povećana, a proizvodnja opada, čime neminovno dolazi do povećanja cijena.

O tome je nedavno govorio i Janez Kopač, direktor Sekretarijata energetske zajednice, upitan za budućnost planiranog projekta Blok 7 Termoelektrane u Tuzli.

– Kod same gradnje Bloka 7 nije problem pravna obaveza, nego ekonomika projekta. Kada se govorilo o izgradnji Bloka 7 u Tuzli, tada se predviđalo da će cijena takse za CO2 biti sedam eura po toni i da će BiH ovu taksu uvesti tek 2035. godine. Sada je jasno da će do toga doći mnogo prije i mnogo skuplje – rekao je Kopač.

Prof. dr. Muharem Karamujić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u izjavi za Faktor ističe da je veliki utjecaj pandemije koronavirusa na sva ekonomska kretanja u svijetu.

– COVID-19 utjecao je poremaćaj na tržištu i povećanje cijena u svim segmentima, od nekretnina, hrane, sirovina… Sve je to povuklo poskupljenje cijena transporta. Kada je u pitanju struja, potražnja za ovim energentom ovisit će o cijeni drugog važnog energenta, plina. Ukoliko poskupi plin, imat ćemo problem – kaže Karamujić.

Procjenjuje da bi to bio veliki udarac za bh. privredu.

– Imali bismo opći pritisak na privredu, to bi bio udar na proizvodne kapacitete u BiH koji pokazuju naznake izlaska iz krize. Teško je očekivati da bi se naša privreda uspjela prilagoditi tim kretanjima u kratkom vremenskom periodu.

S druge strane, platežna moć građana sve je manja, što znači da bi bila usporena sva ekonomska kretanja. Uz gušenje privrede na internom planu u vidu ogromnog birokratskog aparata, eksterni udar bio bi razoran – naglašava Karamujić.

LIDER