AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Dok su se Sjedinjene Američke Države već u decembru pripremale za davanje prvih doza vakcina, već tada je bilo jasno da Evropska unija kasni nekoliko sedmica.

U tom smislu jaz između SAD-a i Evropske unije samo se povećao, a neke od zemalja koje su najteže pogođene u ranoj fazi pandemije suočavaju se sa smrtonosnim trećim valom zaraze. Francuska, veliki dijelovi Italije i druge regije ponovo su u blokadi. Otprilike 20.000 Evropljana umire od Covida-19 svake sedmice.

Zbog sumnje u vakcinu AstraZeneca došlo je do dodatnog zastoja. Većina zemalja je u petak ponovo nastavila sa vakcinisanjem AstraZenecom nakon što je regulatorna agencija garantovala sigurnost, ali povjerenje javnosti u vakcinu je poljuljano.

Ipak, kraj pandemije se još uvijek ne nazire. U ovom trenutku tek oko 10 posto Evropljana primilo je prvu dozu, a u poređenju s 23 posto u SAD-u i 39 posto u Velikoj Britaniji.

Ne postoji jedan krivac za ovakav razvoj situacije.

Evropska unija je sporo ugovarala nabavku vakcina s proizvođačima lijekova. Regulatorne agencije su bile oprezne i promišljene u odobravanju nekih vakcina. Evropa se također kladila na vakcine koje nisu imale problema u snabdijevanju. Također jedan od problema je bio što su nacionalne vlade lokalne inicijative usporavale birokratijom.

Najvažnije od svega, evropske vlade SAD vide kao liberalni bastion, međutim, ovoga puta, Washington je uložio milijarde u farmaceutske kompanije i direktno im pomogao.

U poređenju s tim, Brisel je zauzeo konzervativan, budžetski odgovoran pristup, koji je otvoreno tržište ostavio uglavnom netaknutim i to je na kraju skupo plaćeno.

Zapravo evropske zemlje su kupovale vakcine poput običnog kupca, dok su Sjedinjene Države u osnovi krenule u zajednički posao s proizvođačima lijekova, trošeći mnogo više na ubrzavanje razvoja, ispitivanje i samu proizvodnju vakcina.

“Pretpostavljali su da će biti dovoljno samo naručiti veliki broj vakcina”, prisjetio se Moncef Slaoui, kojeg je predsjednik Donald Trump zadužio da ubrza razvoj vakcine.

“Bilo je jako važno biti aktivan partner u razvoju i proizvodnji vakcine i to već u ranoj fazi”, rekao je Slaoui.

Rezultat u Europi je neuspjeh u vakcinaciji populacije koji je doveo do političkih poraza, a lideri su upirali prstom zašto neke od najbogatijih svjetskih zemalja, u kojima se nalaze tvornice koje proizvode velike količine vakcina, ne mogu ići u korak s drugim bogatim državama u smislu obima vakcinacije.

Ipak, za razliku od ostatka svijeta, Evropska unija je i dalje u zavidnoj poziciji. Njeni predstavnici smatraju da je moguće vakcinisati 70 posto kontinenta do ovog ljeta. Blok je naručio dovoljno doza za potpuno vakcinaciju svog stanovništva najmanje tri puta, na zaprepaštenje zemalja koje će godinama čekati na iskorjenjivanje virusa.

Ali Evropljani su pogođeni, posebno kad vide da vakcinisanje u Velikoj Britaniji ide u dobrom smjeru, nakon što je zemlja izašla iz bloka. Europska unija pratila je Sjedinjene Države i Britaniju od samog početka.

Washington je već potrošio milijarde na klinička ispitivanja i proizvodnju dok je Evropa odlučila udružiti svoje resurse i pregovarati jedinstveno. Sredinom juna, Evropska komisija, izvršna vlast bloka, najavila je zajedničku kupovinu vakcine sa iznosom od 3,2 milijarde dolara.

U tom smislu Sjedinjene Države su imale budžet od 10 milijardi dolara. Evropski službenici kažu da je nepošteno upoređivati te dvije brojke jer niti jedan iznos nije potpuni iznos novca potrošenog na vakcine. Nema sumnje da su zvaničnici u Washingtonu zaključili da količina uloženog novca nije važna ako vakcine mogu izbjeći ekonomsku cijenu blokade.