Zašto je isti lijek za rak dojke u BiH 12.000, a u Turskoj 6.500 KM, pacijenti traže hitno pomoć od kantona

Jučer je u Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa” došla žena oboljela od karcinoma dojke koja hitno treba primiti lijek koji u BiH košta 12.000 KM. To je terapija za 21 dan.

– Taj lijek nije na listi i ona ga treba platiti. Tražimo veze da se lijek dopremi iz Turske jer u toj zemlji on košta 6.500 maraka. Isti lijek, isti generički naziv, isti proizvođač, isto sve. Zašto je lijek u Turskoj za gotovo pola jeftiniji nego u BiH? Žena ga mora kupiti ako želi živjeti, a taj novac joj niko neće refundirati – govori na početku razgovora Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.

Bolesnici prepušteni sami sebi

Kaže kako je gotovo svaki dan tako. Onkološki pacijenti u našoj zemlji, prema riječima Glušac, uglavnom su prepušteni sami sebi umjesto da im zdravstveni sistem pomogne u borbi sa opakom bolešću.

ad

Enida Glušac

– Ja stalno gubim prijateljice koje su mjesecima na listama čekanja za terapiju, a onda kada jednom dođu na red, taj lijek im više ne može pomoći onako kako bi trebao. Navešću primjer: ako je ženi dijagnosticirana metastaza na kostima, a na lijek čeka 14 mjeseci, u tom periodu bolest napreduje, i naravno da joj lijek neće adekvatno djelovati kako što bi djelovao da ga je odmah imala u terapiji – pojašnjava Glušac.

Agoniji teško bolesnih pacijenata u Federaciji BiH, njih oko 1.700, koji su na listama čekanja na određene terapije i medicinske usluge, ne nazire se kraj.

Nakon što je Vlada FBiH prije desetak dana za Fond solidarnosti, koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) FBiH, od potrebnih 70 miliona KM, izdvojila svega 10, a onda pozvala kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja da osiguraju ostatak novca potrebnog za liječenje pacijenata sa listi čekanja do kraja godine, u međuvremenu ništa se više nije uradilo.

Predstavnici udruženja oboljelih pacijenata razočarani su – zašto su oni jučer morali prema svih 10 kantona uputiti zahtjeve za hitan sastanak kako bi se osigurao novac za liječenje. Saznajemo da su zahtjevi za hitan sastanak u svakom kantonu upućeni na šest osoba – predsjedniku Skupštine, trojici članova vlade – premijeru, te ministrima zdravstva i finansija, kao i dvojici članova kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja – predsjedniku Upravnog odbora i direktoru.

– Mi smo to uradili i opet bih za naše pacijente jer nećemo odustati dok ovu borbu ne dobijemo. Ali zar su to udruženja morala uraditi, zar to nije trebao biti posao Federalnog ministarstva zdravstva? Do ovog trenutka ni iz jednog kantona nismo dobili odgovor. Od Zaključka Vlade FBiH održane su tri sjednice skupština – u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom (ZDK) i Tuzlanskom kantonu (TK). Jedino je dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović prema Vladi KS pokrenula pitanje finansiranja pacijenata sa listi čekanja, dok su se skupštine u ZDK i TK oglušile. Vrijeme curi i za oboljelog je jedan dan godina, ali to vlast ne zna ili ne želi da zna – ističe prim. dr. Fikret Operta, predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma.

Prema njegovim riječima, Federalno ministarstvo zdravstva, odnosno njegova administracija, najodgovorniji su za dug u visini od oko 1,5 milijardi KM, koji se proteklih 21 godinu nagomilao prema Federalnom zavodu.

– Dr. Goran Čerkez je pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu zdravstva od 2000. godine. Promijenio je nekoliko ministara, zašto nikada nisu reagirali na taj dug, to je njihov posao? Nisu oni ministarstvo šumarstva, nego Federalno ministarstvo zdravstva i trebali su na vrijeme reagirati kako ne bismo došli u ovakvo stanje – kaže Operta.

Federalno ministarstvo zdravstva je upravni organ u Vladi FBiH, redovno pokreće inicijative kao što je i sada pokrenulo inicijativu za povećanje iznosa u zdravstvu. No, prema riječima prim. dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika Federalnog ministra zdravstva, “o iznosima ne odlučuje ministar niti ministarstvo”.

Šta kažu u Federalnom ministarstvu zdravstva

– O tome odlučuje Vlada FBiH zajedno sa Ministarstvom finansija, a najodgovorniji za prihvatanje budžeta je Parlament FBiH. Svaki ministar bi volio da ima veliki fond kako bi mogao biti uspješan ministar. Trenutni ministar zdravstva u FBiH primio je svako udruženje koje se najavilo, gospodin Operta bio je na razgovoru u Vladi, u Federalnom ministarstvu zdravstva, u Parlamentu. Spremni smo sa svim udruženjima razgovarati i zahvaljujući njima pokrenuti su neki procesi – naglašava Čerkez.

Kada je riječ o dugovima zdravstva, od 2006. godine, prema riječima Čerkeza, više od 1,8 milijardi KM izdvojeno je za PDV.

– To je direktni atak na zdravstveni sektor. Nadalje, zdravstvo nije dobilo nikakvih sredstava od akciza, na duhan, alkohol, naftu koji direktno utječu na kvalitet zdravlja. Mi liječimo posljedice toga. Kada kažemo da je zdravstvo u dugu, mislim da je tačnije reći da zdravstvo nije naplatilo usluge koje su davane dugi niz godina – ističe Čerkez.

Dodaje da biti u ministarstvu pomoćnik ministra ne znači da se svakom oblašću bavi jedan čovjek.

– Postoje sektori koji imaju svoja zaduženja. Ja sam pomoćnik ministra tek tri godine u Sektoru za javno zdravlje i mogu reći da smo dvije godine imali uspješnu borbu sa COVID-19. Nova Vlada FBiH nije na vlasti ni pola godine, a već smo krenuli u proces pravljenja prvog skrininga za karcinom dojke, cerviksa, uveli HPV vakcinaciju. Dakle, uređeno je niz aktivnosti zajedno sa partnerima u poboljšanju zdravlja stanovništva – kazao je Čerkez.

Faktor.ba