Zašto je raspisivanje vanrednih izbora u BiH gotovo pa nemoguća misija

Nakon što su predsjednici SDP-a i SBB-a Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić na jučerašnjem sastanku dogovorili da traže izmjene Izbornog zakona, koje bi omogućile i uvođenje instituta vanrednih izbora, istražili smo zbog čega je raspisivanje vanrednih izbora u BiH u ovom trenutku gotovo pa nemoguća misija. Uzmemo li, ali samo uslovno, u obzir da će zainteresirane stranke osigurati odgovarajuće većine u oba doma Parlamentarne skupštine BiH za izmjene Izbornog zakona kada je riječ o državnom nivou, raspisivanje vanrednih izbora u BiH i dalje neće biti moguće i to zbog Ustava BiH.

Naime, aktuelni Ustav u prvom redu ne dozvoljava vanredne izbore za Predsjedništvo BiH, jer jasno stoji da je mandat članova Predsjednistva traje četiri godine. Što se tiče Parlamentarne skupštine, Ustav jasno predviđa da se Dom naroda može raspustiti odlukom tog Doma ili odlukom Predsjedništva, te propisuje precizne procedure, naprimjer većinu iz najmanje dva naroda kada se ovaj dom sam raspušta.

Predstavnički dom i Dom naroda

No, s druge strane Ustav ne propisuje mogućnost raspuštanja Predstavničkog doma, a eksplicitno je propisao takvu mogućnost za drugi dom. U tom slučaju, osim izmjena Izbornog zakona politički akteri će morati pristupiti izmjeni Ustava.

Da bi se u Predstavničkom domu izmjenio Ustav potrebno je osigurati 28 ruku zastupnika, odnosno minimalno šest više nego za izmjene jednog zakona. U Domu naroda će biti potrebna prosta većina. Naravno u oba slučaja će biti potrebna i entitetska većina.

Prijevremeni izbori, kako za Predsjedništvo tako i za Predstavnički dom, moguće su uz proste izmjene Ustava BiH, a jedan amandman bi bio dovoljan, koje bi precizirale mogućnost i način raspuštanja Predsjedništva ili Predstavničkog doma te istovremene izmjene Izbornog zakona.

U tom amandmanu bi bilo neophodno precizirati iste odredbe kao za raspuštanje Doma naroda, odnosno ko može raspustiti i kojom vesinom. Sve ostalo bi bilo propisano zakonom, npr. ako se Vijeće ministara ne izabere u roku od šest mjeseci od izbora.

No, i mnoga toga drugog bi trebalo precizirati, kao naprimjer ko raspisuje izbore. Kada je riječ o državnom parlamentu ne postoji predsjednik parlamenta. Imamo predsjedavajuće Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji se rotiraju. Kako smo se uvjerili u prethodnom periodu, prosto je nemoguće da šest osoba, članova Kolegija, dogovore o bilo čemu.

Također, treba imati u vidu činjenicu da, kada je riječ o Domu naroda, njega čine delegati iz FBiH i RS-a. Delegati iz FBiH, naprimjer, su delegirani iz Doma naroda FBiH, a ovi delegati su predloženi iz kantonalnih skupština. Raspuštanjem državnog Doma naroda bi, dakle doprinio do remećenja kompletne vertikalne strukture vlasti.

Izborni pobjednici SNSD i HDZ

Što se tiče političke volje potrebne za raspisivanje vanrednih izbora, ona ostaje krajnje upitna. Zašto bi naprimjer apsolutni izborni pobjednik u RS-u, a to je SNSD Milorada Dodika pristao na ovu “avanturu” ako se zna da je ta stranka osigurala sve potrebne mehanizme kontrole u Domu naroda, gdje u Klubu Srba ima četiri od pet delegata. Isto se može tvrditi i za HDZ BiH.

Nadalje sve i da se uvedu vanredni izbori postavlja se pitanje i primjene tog mehanizma, da li će važiti od novog izbornog ciklusa, te koliko se uopće smije prekidati mandat izabranim funkcionerima po trenutnom ustavu i zakonima.

Klix.ba