Screenshot 2 27
AUTOR: H.D.
DATUM: Oct 15, 2021 @ 22:54
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
NER FIT

Problemi u energetskom sektoru ne prestaju i ne postoje brza rješenja za njih.

FIXGEHALT

Energetska kriza je posljedica nepovoljnih klimatskih uslova i rastuće potražnje za energijom. Stanje se pogoršava kako se bliži zima, kada će postojati veća potreba za energijom kojom će se grijati i osvjetljavati unutrašnji prostor.

Vlasti država širom svijeta pokušavaju ublažiti negativne posljedice po potrošače, ali su svjesne da možda neće uspjeti u tome da onemoguće poskupljenje cijena energije, tj. računa.

Situaciju dodatno otežava pritisak na vlasti da ubrzaju energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, i to uoči klimatskog samita koji će sljedeći mjesec biti održan u Glasgowu.

U Kini se već dešavaju nestašice struje, dok se termoelektrane u Indiji bore za ugalj. U Evropi pojedini pozivaju na to da se energija odmah uskrati onima koji imaju neplaćene račune.

“Cjenovni šok je neočekivana kriza u kritičnom trenutku. Hitno će biti potrebno ublažiti socijalne posljedice i zaštititi ugrožena domaćinstva”, ukazala je komesarka Evropske unije za energiju Kadri Simson.

U Evropi se plinom trguje po cijeni čija protuvrijednost iznosi 230 dolara po barelu nafte. To je za 130 posto više u odnosu na početak septembra i osam puta više u odnosu na isti period prošle godine, podaci su kompanije Independent Commodity Intelligence Services.

U istočnoj Aziji cijena plina je viša za 85 posto u odnosu na početak prošlog mjeseca. Njegova protuvrijednosti iznosi 204 dolara po barelu nafte. Cijene u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su izvoznica plina, ostale su niske u poređenju sa spomenutim dijelovima svijeta. Međutim, one su najviše u posljednjih 13 godina.

“Mnogo je straha zbog neizvjesnosti kakva će zima biti”, napomenuo je stručnjak za energiju i geopolitiku vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije Nikos Tsafos.

Prema njegovim riječima, neizvjesnost je tržište odvojila od njegovih fundamenata – ponude i potražnje.

Utrka u nabavci plina uzrokovala je povećanje cijena uglja i nafte koji mogu biti zamijena za njega, ali koji su štetniji po okoliš. Vlasti Indije, koja znatno ovisi o uglju, saopćile su ove sedmice da 63 od 135 njihovih termoelektrana imaju zalihe uglja dovoljne za najviše dva dana.

Ovakve okolnosti stvaraju zabrinutost centralnih banaka i investitora. Rastuće cijene energenata doprinose inflaciji, koja je već glavna briga globalne ekonomije teško pogođene pandemijom koronavirusa. Predstojeća zima bi mogla stvari dodatno pogoršati.

Ne postoji lako rješenje

Energetska kriza je posljedica rastuće potražnje za energijom u trenutku ekonomskog oporavka od negativnih pandemijskih utjecaja. Okolnosti se mogu dodatno komplikovati zbog nepovoljnih vremenskih uslova i/ili problema na infrastrukturi za distribuciju energije.

Rast potražnje za energijom otežala je obnavljanje zaliha energije koje se dešava tokom proljeća i ljeta.

Sve veći apetiti Kine za ukapljenim plinom uzrokovali su to da on neće biti dovoljan da zamijeni druge izvore energije. Tu problemima nije kraj – desio se pad izvoza plina iz Rusije.

“Trenutni rast cijena struje u Evropi zaista je jedinstven. Cijene struje nikada do sada nisu rasle tako brzo. Jesen je tek počela i temperature su još prijatne”, istakli su u banci Societe Generale.

Cijene plina u SAD-u od početka augusta porasle su za 47 posto. Borba za ugalj uzrokuje rast cijena, dok mnoge evropske kompanije moraju plaćati ugljični kredit kako bi mogle koristiti fosilna goriva.

Sve prethodno navedeno doprinosi tome da cijene nafte budu više. U SAD-u nafta je najskuplja u posljednjih sedam godina. Iz Bank of America saopćili su da bi izrazito hladna zima mogla učiniti da cijena bude viša od 100 dolara po barelu. To se nije desilo od 2014. godine.

Jim Burkhard iz kompanije IHS Markit, koja analizira tržište nafte, energije i mobilnosti, izjavio je da ne vidi olakšanje po ovom pitanju.

“Saudijska Arabija za plin ne postoji”, rekao je Burkhard misleći na to da ne postoji država koja može ubrzati proizvodnju plina.

U Societe Generale naglasili su da kada bi Njemačka znatno ubrzala odobrenje za plinovod Sjeverni tok 2, kojim bi se plin direktno distribuisao iz Rusije u Evropu, znatno bi ublažila zabrinutost. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 6. oktobra izjavio da Rusija može povećati distribuciju plina. Tvrdi da državna kompanija Gazprom nikada nije odbila zahtjev potrošača za povećanje distribucije.

Kriza koja košta

Burkhard je ocijenio da bi najbolji scenarij bio zima s prosječnim temperaturama zraka. Izrazito hladna zima bi stvorila velike probleme, posebno u onim državama koje se znatno oslanjaju na plin. Među takvim zemljama su Italija i Velika Britanija. U posebno teškoj situaciji mogla bi biti Velika Britanija.

Nema znakova da će se energetski troškovi smanjiti i strah od inflacije je sve veći. To je primoralo vlasti da pažljivo razmotre kako će djelovati po ovom pitanju.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD), cijene energenata u razvijenim zemljama u augustu su porasle za 18 posto i taj rast je bio najbrži od 2008. Skupi energenti mogli bi primorati ljude da manje troše na npr. odjeću i/ili neke druge stvari. Ekonomija bi mogla da trpi ako se od kompanija bude tražilo da reduciraju pojedine aktivnosti u svrhu uštede energije. Zbog toga bi u riziku mogao biti i postpandemijski oporavak ekonomije.

Međutim, pojedini smatraju da je ovo prilika da se izvori energije još više diverzificiraju, piše CNN.

LIDER