Zašto je utihnula priča o dolasku novog visokog predstavnika u BiH

Nijemac Christian Schmidt (CSU), član Bundestaga, prije nekoliko mjeseci gotovo je bio proglašen sigurnim novim visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini. April je bio mjesec kada je sve trebalo biti službeno potvrđeno. Ipak, danas, na kraju aprila, čini se da bi Valentin Inzko mogao još ostati na toj poziciji.

Od želja i odluka u BiH skoro ništa ne zavisi. Da li će doći neki novi visoki predstavnik ili će Inzko nastaviti ploviti ka sredini druge decenije, koliko “izražava zabrinutost” u našoj zemlji, zavisi od dogovora ključnih zemalja. A ključne zemlje su Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija. Naravno, bitan je stav Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ali glavni dio priče završava na relaciji velikih sila.

Amplituda reakcija na najavu dolaska Christiana Schmidta na čelo OHR-a kretala se od skepticizma do blagog oduševljenja. Prvi su isticali tezu da ga je Njemačka kandidirala jer je tako dogovorila s Rusijom, a svi znaju u kojem smjeru se kreću ruske ambicije na Balkanu. Također se dovodio u kontekst simpatizera politike HDZ-a, jer je nekada u prošlosti odlikovan u Hrvatskoj. Ipak, sve te natuknice nisu imale značajnije utemeljenje.

S druge strane, pojedini su dolazak Schmidta tumačili kao blagi optimizam, vodeći se idejom da je Nijemac, a Nijemci valjda završavaju posao koji započnu. Svi ti komentari su dolazili u jeku sveopćeg oduševljenja u FBiH nakon pobjede Joea Bidena u utrci za predsjednika SAD-a. Novi politički vjetar bio je takoreći pred vratima.

Ipak, sadašnja politička realnost ukazuje na nešto drugačija kretanja. Evidentno je da ni SAD-u, a naročito Njemačkoj sređivanje stanja u BiH nije baš prioritet. Pandemija i bitka za vakcine su učinile svoje, Bidenova administracija se očito još “zagrijava” na vanjskom planu, a Njemačka se suočava s vlastitim izazovima izbora koji je očekuju najesen i povlačenja Angele Merkel.

U međuvremenu, pozicija visokog predstavnika je pod sve većim pritiskom. Jedni očekuju da hitno nametne zakon o zabrani negiranja genocida, ali i da sankcioniše odgovorne u RS-u zbog odlikovanja ratnih zločinaca.

Drugi pol je otpor RS-a općenito prema funckiji visokog predstavnika, jer uz podršku Rusije na dnevni red primarno nameću pitanje gašenja te institucije u BiH. To je Christianu Schmidtu rekao i Milorad Dodik kada su telefonski razgovarali krajem februara. Generalna očekivanja su, ukoliko novi predstavnik dolazi, od njega se očekuje proaktivno djelovanje.

Građani u BiH su prilično uspavani kroz 12 godina prilično suzdržanog Inzkovog djelovanja, koji je suštinski manifestirao politiku koja ga je tu i postavila. A sve su prilike da bi Inzko još mogao voditi svoje bitke u BiH. Jedne nervirati, druge iritirati, a treće verbalno hrabriti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE