Zašto je visoka korupcija i dalje nedodirljiva za pravosuđe u BiH?

Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Generalnom direkcijom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) danas je u Sarajevu organizirala debatu „Pravo na pravdu“ koja je okupila predstavnike iz pravosudnog sektora, medija, te nevladinih organizacija.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheily putem video poruke iz Brisela ukazao je na važnost da se u BiH donesu reforme u oblasti vladavine prava.

-Kandidatski status je samo jedan korak, a BiH sada mora da radi na reformama. Vladavina prava je od ključne važnosti. Očekujemo donošenje zakonodavstva koje se odnosi na VSTV, na sudove i sukob interesa. Ove reforme nisu kreirane radi Brisela nego zbog same BiH i vraćanja povjeranja građana u pravosuđe i vladavinu prava – rekao je Varheily.

Ograničeni napredak

Specijalni predstavnika EU u BiH Johann Sattler podsjetio je da je današnji događaj nastavak debate „Pravo na pravdu“ iz 2019. godine, dodavši da se od tada do danas desio tek ograničeni napredak.

– Vidjeli smo neka poboljšanja kada je riječ o izmjenama Zakona o javnim nabavkama i određene promjene u pravosuđu. Ali to nije ni izbliza dovoljan progres. Kandidatski status za BiH je jasan signal za vlasti da radi bržom dinamikom, posebno u oblasti vladavine prava – rekao je Sattler.

Pohvalio je rad Ured za borbu protiv korupcije KS, kazavši da se ova institucija izdvaja iz loših vijesti, predvodeći aktivnu borbu protiv korupcije.

-Procesuiranje korupcije na visokom nivou, suzbijanje organiziranog kriminala putem Sky aplikacije, sve to su neke dobre visti, ali želimo da vidimo više pozitivnih rezultata kao što su ovi. Također, postoje neke ozbiljne stvari koje podrivaju napredak. Zaštita ljudskih prava je također ključna za državu kao što je BiH. Vidjeli ste probleme i u FBiH i RS-u. Posebno je to trenutno izražno u RS-u gdje vidimo problem koji se odnosi na ugrožavanja prava medije kriminalizacijom klevete. Predloženo zakonodavstvo prijeti narušavanju prava medija, u cjelini, a ne samo kada je riječ o kriminalizaciji klevete. BiH sebi ne smije dozvoliti još tri-četiri godine stagnacije. Prioriteti EU se neće promijeniti. Zemlja u cjelini mora napredovati. EU je spremna na veća izdvajanje podrške, ali mora na drugoj strani imati spremnost vlasti da se uradi više – kazao je Sattler.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza kazao je da se svaka država najbolje štiti kroz kvalitetne zakone. Naveo je kako su nedavno na Vijeće ministara BiH usvojili izmjene Zakona o VSTV-u koji između ostalog bolje regulira sukob interesa, odjela za integritet koji se bavi finansijskim izvještajima nosilaca pravosudnih institucija.

-Drugi zakon je Zakon o sudovima BiH. Značajna novina je da se odvoji prvostepeni i drugostepeni sud. Nacrt je završen, pribavljena su sva mišljenja. I Očekujem da će se u narednih 15 dana naći na sjednici Vijeća ministara. Zakon o slobodi pristupa informacijama smo nedavno usvojili na sjednici Vijeća ministara. Ne bih se složio sa onima koji kažu da je lošiji – rekao je on.

Registri u KS

Šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom u KS Erduan Kafedžić rekao je da je u Kantonu Sarajevo uspostavljen kredibilan efikasni antikorupcioni sistem, te sistem transparentnosti.

-Ako je korupcija bolest, onda je transparentnost lijek. Građani u KS za razliku od drugih imaju dostupne registre gdje mogu pratiti procese kada je riječ o trošenju javnih resursa, posebno u rizičnim periodima kao što su promjene vlasti i izbori. To se odnosi i na javne nabavke, i na poticaje, procese zapošljavanje i imenovanja. Efekte vidimo i kada je riječ o nelegalnoj gradnji na nivou, upostavaljanju interaktivne mape u KS. Sada u KS postoji i sistem zaštite prijavitelja korupcije i sukoba interesa, Samo u ovoj godini 50 izabranih zvaničnika je podnijelo ostavke. Nadležna tužilaštva bi trebala pratiti ove aktivnosti. Međutim još nema značajnih koraka – kazao je Kafedžić.

Kristina Perić, glavna urednica portala Hercegovina.info, kazala je da je njeno stajalište da je pravosuđe u BiH pod političkom pritiskom. Kazala je da to ilustruje neprocesuiranje slučaja pogibije porodice Krstić, zatim slučajevi nelegalne gradnje u Mostaru, odnosno djelovanje građevinske mafije, involviranost članova HDZ-a u BiH u korupciju u Prozoru i sl.

-Visoka korupcija se kod nas ne procesuira. Ne sjećam se kada je u Hercegovini neko uhapšen zbog visoke korupcije. Predsjednik Suda u Mostaru ima dva sina koja su zaposlena u Elektroprivredi. Glavni tužilac HNK je ranije kao tužilac bio zadužen za optužnicu protiv Čovića, koja je rezultirala oslobađajućom presudom – kazala je Perić.

Mirjana Popović, zamjenica glavnog urednika CIN-a, istaknula je da se određeni slučajevi koji su procesuirani, a koji bi se trebali odnositi na visoku korupciju, samo zamazivanje očiju.

-Problem je u tome što nakon obminog rada na jednoj istraživači priči odnosno kada vidite da ta priča nema dalji razvoj prođu vas trnci. Mi istraživački novinari smo jedna od kraika u društvu, ali neko treba da preuzme taj posao – rekla je Popović.

Feraget o slučaju “Dženan Memić”

Edin Šarčević iz Centra za javno pravo je upitao ministru Bunozu da li će provoditi politiku HDZ-a BiH, on je rekao da neće, već da će se držati struke.

Glavna tužiteljica Tužilaštva KS Sabina Sarajlija rekla je da su u proteklom period uložili napore da saradnju s Uredom za borbu protiv korupcije dovedu na viši nivo.

-Aktuelni predmeti iz oblasti visoke korupcije koje provodi Tužilaštvo KS su rezultat višegodišnjeg rada tužilaštva, a nema nikakve veze sa uticajem politike. U konkretnim predmetima su se stekli uslovi za donošenje tužilačkim odlukama – kazala je Sarajlija.

Advokat Ifet Feraget spomenuo je slučajeve ubistava Dženana Memića i Davora Dragičevića.

-Kao dugogodišnji advokat ne mogu shvatiti riječi glavne tužiteljice “stekli su se uvjeti”. Zašto je trebalo da prođe osam godina da neko bude procesuiran. Zašto niste ništa poduzeli u slučaju „Dženan Memić“ već ste čekali da slučaj preuzme Državno tužilaštvo – upitao je

A. Dučić/Fokus.ba