1629097905 2021 08 16T052008Z 1782303163 RC256P9LG960 RTRMADP 3 HEALTH CORONAVIRUS SNAPSHPT 750x500 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
NER FIT

Zašto ljudi ne vjeruju vakcinama? Antropologinja Heidi Larson istražuje kako medicinske glasine nastaju, šire se i potiču otpornost na vakcinaciju u cijelom svijetu.

FIXGEHALT

Iako vakcinacija ne može izbjeći “političke i društvene turbulencije” koje je okružuju, kaže ona, prvi korak u zaustavljanju širenja bolesti je razgovor s ljudima, slušanje i izgradnja povjerenja.

O ovoj temi govorila je za TED.

(TED je skraćeno od Technology, Entertainment, Design, a postoji od 1984. godine. Govornici su različiti ljudi širom svijete- kao što su li Al Gore, Elon Musk, Serena Williams, Shonda Rhimes, a nedavno i papa Franjo.)

LIDER

Glasine nisu „samo glasine“

Proučavam glasine. Ne tabloidne tračeve ili vrste glasina zbog kojih se berze ruše – već vrste glasina koje utiču na vaše zdravlje i zdravlje svijeta. Nešto poput – jedite puno bijelog luka ili pijete puno vode što će pomoći da se zaštitimo od koronavirusa – da je barem tako !? Glasine su na lošem glasu. Smatra se da nisu “samo glasine“, rekla je Larson.

Nevela je primjer jedne od alarmantnijih glasina koju je istraživala u sjevernoj Nigeriji, radeći sa UNICEF -ovim Globalnim programom imunizacije. Nisu same glasine bile tako alarmantne, rekla je Larson- bio je to globalni uticaj tih glasina.

Glasine su dovele do sumnje- da su vakcine protiv dječje paralize zapravo kontracepcijsko sredstvo!?

A sumnje su se širile ….. „Kontroliše se populacija ili možda uzrokuje AIDS. Ne, ne, možda ih CIA špijunira ili broji. Kad se desilo da djeca umiru od ospica, niko nije dolazio s vakcinama protiv ospica!? Nije se radilo o ispravljanju činjenica. Radilo se o narušenom povjerenju.

Majke nisu bile posebno nepovjerljive. To su bili vjerske vođe, lokalne političke vođe. Guverner savezne države Kano odlučio je bojkotovati sve napore na iskorjenjivanju dječje paralize u toj državi 11 mjeseci.“ , ispričala je Larson samo jedan primjer šta glasine mogu učiniti.

Evropa je najskeptičnija na svijetu

Za TED je dalje govorila o iskustvima kroz 11 godina svog Projekta povjerenja u vakcinu. Promatrali su cijeli svijet i jedna od stvari koje su naučili u globalnom praćenju je : „Evropa je najskeptičnija regija na svijetu. Francuska je zapravo osvojila nagradu.“, riječi su antropologinje Heidi Larson.

Šta su naučili? Vakcine ne mogu pobjeći od političkih i društvenih turbulencija koje ih okružuju. Naučnici nisu bili spremni za ovaj cunami sumnje, pitanja i nepovjerenja. , navodi dalje Larson

Kaže da ljudi postavljaju svakakva pitanja. Pitaju se – a takve stvari čujemo na društvenim mrežama – zašto moje dijete ne može imati prilagođen raspored vakcinacije? Koja je mudrost tolikih vakcina? Što je sa svim tim sastojcima i konzervansima? To nisu ludi ljudi, oni nisu neobrazovani, zapravo su zabrinute majke, dodaje.

Neki od njih su joj rekli: “Osjećamo se ignorisano, osjećamo se osuđenima ako postavimo pitanje, pa čak i demonizirani.“

Navela je rezultate on-line istraživanja iz 2019. godnie. Među 100 miliona različitih korisnika na društvenim medijima – grupe, najnegativnije, regrutovale su razgovore u sredini koja nije bila odlučna želi li se vakcinisati.

„Oni najnegativniji, što bismo mogli nazvati antivakcinalne grupe- regrutovale su neodlučne po stopi od 500 posto brže od provakcinalnih grupa. 500 posto brže!!! Bili su okretniji, odazivali su se i slušali su. „

Moramo izgraditi više mogućnosti za razgovor

Nekim zdravstvenim radnicima nije lako razgovarati gdje se dovodi u pitanje njihov autoritet. Neugodno je. I previše su zaposleni da bi poslušali sva ova pitanja., navodi Larson te ističe: „Moramo poduzeti nešto po tom pitanju, jer gubimo mnogo zabrinutih roditelja koji

samo žele razgovor. Mlađu djecu u školama poučimo imunološkom sistemu i naučimo ih da znaju šta je ona vakcina koje je njihov mali brat primio? Pa, upravo to inspiriše njihov prirodni imunološki sistem. To je velika stvar i evo zašto. Moramo izgraditi to povjerenje; moramo slušati.“

Unatoč svom ovom preispitivanju – a ima ga puno – Larson je optimista.

Njen optimizam dolazi sa mlađom generacijom. Kaže da mlađe generacije, sada zapravo postaju svjesne rizika društvenih medija, lažnih vijesti, lažnih identiteta i počinju prihvaćati nauku. A neki od njih su grupe djece koje su roditelji odbili vakcinisati.

„18-godišnji Ethan Lindenberger objavio je post – ‘Moja majka ne vjeruje u vakcine. Zaista je zabrinuta da uzrokuju autizam. Zapravo, snažno vjeruje u to. Ali ja imam 18 godina. Ja sam maturant u srednjoj školi. Mogu voziti automobil, glasati i mogao bih otići po svoju vakcinu. Može li mi neko reći gdje je mogu nabaviti? ” Taj je post postao viralan. Počeo je pokretati čitav mlađi pokret, ispričala je Larson.

Dezinformacije su simptom, a ne uzrok – problem je odnos

Imamo obilje naučnih podataka kako bismo razotkrili lažne glasine. To nije naš problem.

Imamo problem odnosa, a ne problem dezinformacija. Dezinformacije su simptom, a ne uzrok. Ako ljudi vjeruju, podnijeće mali rizik kako bi spriječili mnogo veći. Jedino što želim i čemu se nadam je da mi kao ljekarska i zdravstvena zajednica imamo moralnu hrabrost i poniznost da se, poput Ethana, produktivno angažujemo s onima koji se s nama ne slažu.“ , zaključila je svoj govor na TED-u antopologinja Heidi Larson, osnivačica Pokreta povjerenja u vakcinu u Centru izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije.