Portal 072info

Zašto političari mijenjaju zakon o igrama na sreću bez javne rasprave?

Još uvijek se ne nazire kompromisno rješenje oko novog Vladinog Zakona o igrama na sreću u FBiH. Zakon kakav je predložila Vlada krajem lipnja, preglasavanjem HDZ-ovih ministara, naljutio je sve privatne priređivače igara na sreću u FBiH…
 
Zbog ovog zakona su prosvjedovali i na ulicama Sarajeva. Tvrde da ih novi zakon stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na Lutriju BiH, iako proračun FBiH ima veću korist od privatnih kladionica.

Privatni priređivači igara na sreću tako navode da su za prva četiri mjeseca 2016. godine u Proračun Federacije BiH uplatili 11 milijuna KM samo na osnovu poreza. Lutrija BiH za to vrijeme uplatila je višestruko manje, svega 85.000 KM. Vlada novim zakonom ipak više prava daje Lutriji BiH. Nikome nije jasno zbog čega takav Vladin stav.

Zašto je Lutrija BiH u boljem položaju od privatnih kladionica?
Prođe li Vladin Zakon o igrama na sreću i u Domu naroda Parlamenta FBiH, nakon što je prošao na Predstavničkom domu polovinom srpnja, uvest će se novi porez na sve uplate i sve dobitke ostvarene u igrama na sreću na području FBiH. Oporezovani neće biti jedino oni dobici koji su ostvareni na kockarskim aparatima austrijske kompanije Novomatic, a kojih ima samo u Lutriji BiH. To je prednost koju novi zakon daje Lutriji BiH.

Agencija Patria pojašnjava kako će to izgledati u praksi: na 10 KM uplate u nekoj od sportskih kladionica u FBiH, država na startu uzima 10 posto ili 1 KM. Ukoliko igrač ostvari dobitak, država uzima novih 10 posto. Ovaj novi zakon odnosit će se na sve uplate i dobitke, izuzev na one ostvarene na aparatima u Lutriji BiH. Ova kompanija porez će plaćati po posve drukčijem, povoljnijem sustavu. Preciznije, porez od deset posto plaćat će se samo na razliku nakon što se od prihoda na Novomaticovim aparatima odbiju isplate. Dakle, za igrača će biti povoljnije da dobitak ostvari na aparatima Novomatica u Lutriji BiH, nego u privatnim kladionicama.
Privatnim kladionicama zakon ne dozvoljava da nabave Novomaticove aparate.

Novomaticovi aparati glavni su izvor prihoda BH Lutrije. No, ugovor je takav da veći postotak od prihoda ide austrijskoj korporaciji, a manji ostaje u Lutriji BiH. Zbog toga je sada situacija takva da ukupni prihodi Lutrije BiH padaju, a prihodi na Novomaticovim aparatima u Lutriji BiH rastu.
Privatni priređivači igara na sreću objašnjavaju da će novi Zakon o igrama na sreću u FBiH još više povećati prihode na Novomaticovim aparatima, a smanjiti one u privatnim kladionicama. Manja stopa poreza na dobitke ostvarene na aparatima Novomatica u Lutriji BiH u odnosu na porez u privatnim kladionicama dovest će do toga da će se igrači iz privatnih kladionica preseliti na aparate u Lutriju BiH.

Oni kojima pak nisu zanimljivi aparati, već se žele nastaviti kladiti na sportske igre, preselit će se u kladionice na internetu, ili one u Republici Srpskoj, jer je u ovom dijelu BiH porez nula i na uplatu i na isplatu.
Novi Zakon o igrama na sreću privatne kladionice opterećuje i drugim nametima, koji se odnose na namete prilikom otvaranja novih poslovnica, koje istodobno nisu obvezujuće za Lutriju BiH.

Mi ne bježimo od oporezivanja, ali tražimo da su svi priređivači igara na sreću podjednako tretirani. Zakon kakav nam se sada predlaže ide na štetu privatnih priređivača igara na sreću u FBiH, upozorili su privatni kladioničari.

Dr. Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica makroekonomije objašnjava da zakon ni u kojem slučaju ne može različito tretirati davatelje istih usluga, osim ako se različita razina poreza ne može opravdati Zakonom o sustavu državne pomoći BiH. Bilo koji zakon koji tretira oporezivanje bilo kojeg proizvoda ili usluge, mora poštovati principe konkurentnosti koji su osigurani Zakonom o konkurenciji BiH.

Jedini način da se da poseban tretman pri oporezivanju nekom od priređivača igara na sreću na bh. tržištu je u sklopu Zakona o sustavu državne pomoći. Zakon o sustavu državne pomoći međutim eksplicitno kaže da je nezakonita ona državna pomoć koja u bilo kojem obliku narušava ili prijeti da naruši tržišnu konkurenciju davanjem prednosti određenim gospodarskim subjektima.

Dakle, u postojećem zakonodavnom okviru u BiH, bilo koji zakon koji tretira oporezivanje neće moći kršiti odredbe Zakona o konkurenciji, te samim tim ne može različito tretirati davaoce istih usluga, upozorava Omerbegović-Arapović.

Ugledna ekonomistica upozorava i na to da je novi zakon o igrama na sreću sporan i iz više drugih aspekata.

Sporan je zbog potencijalne kolizije sa Zakonom o porezu na dohodak, te Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, što je onda nekome motiv da zakon pokuša osporiti na Ustavnom sudu. Hitna procedura pri donošenju zakona u oba doma također je sporna. Ako je neko zakonsko rješenje na snazi više od desetljeća, kako je moguće da su se političari tek sada sjetili da ga moraju hitno i bez adekvatne javne rasprave promijeniti. Dakle, sve ovo više izgleda kao dogovoreni politički igrokaz, a suština problema se nije promijenila, što je očigledno zakulisni dogovor.

Omerbegović-Arapović s druge strane ne štedi ni same kladioničare. Upravo je, kaže, viša stopa oporezivanja kockanja način kako se u razvijenim zemljama pune proračuni i korigira društveno neprihvatljiva pojava. U razvijenim zemljama EU oporezivanje igara na sreću je uređeno porezima na dobit za priređivače igara na sreću.

Npr. u Danskoj, Zakon o igrama na sreću ima za cilj ostvariti umjerena razina konzumacije takvih usluga, što bi naravno bio poželjan cilj i za naše društvo s obzirom na očigledno veliki broj kockarnica koji vidimo oko sebe. Nije potrebno posebno dokazivati negativne sociološke efekte ove pojave. Zakon bi trebao biti usmjeren i ka zaštiti mladih osoba i onih koji su skloni eksploataciji, kako bi ih zaštitio od razvijanja ovisnosti o kockanju. Ovi ciljevi u danskom zakonu su uključeni u odluku o državnoj pomoći, kako bi se omogućilo uvođenje različite stope oporezivanja profita kladionica u odnosu na druge djelatnosti. Pod ovim zakonom dobit kladionica je oporeziva stopom do 75%, što je mnogo više od 22% jedinstvene stope poreza na dobit kompanija. Država bi, dakle, mogla uvesti mnogo veće stope oporezivanja dobiti kockarnica, čime se postiže i fiskalni i poželjan socijalni učinak istodobno, kaže Omerbegović-Arapović.

Drukciji.ba

Podijelite članak