Zašto se ljudi tokom pandemije osjećaju lijenima i nedovoljno produktivnima

Iako je lako osjećati krivnju jer niste svaki trenutak boravka kod kuće tokom pandemije iskoristili produktivno, jedan profesor ističe da ljudi moraju prebroditi ovu krivnju i prestati sebe smatrati lijenima.

Devon Price, autor knjige “Lijenost ne postoji” i profesor Univerziteta Loyola u Chicagu, rekao je za CNBC da ljudi u vrijeme lockdowna nisu u potpunosti objektivni zbog čega se okreću mislima da trače vrijeme kod kuće.

Produktivnost porasla

Lockdown može navesti ljude na pomisao da bi svaki trenutak kod kuće trebali provesti radeći nešto, pojašnjava Price. I dok mnogi ljudi osjećaju da manje rade od kuće, Price kaže da istraživanja zapravo pokazuju porast produktivnosti usred pandemije.

Istraživanje koje je objavljeno u septembru prošle godine, a koje je naručila britanska telekomunikacijska kompanija Talk Talk, otkrilo je da je gotovo tri od pet, među ukupno 1.250 anketiranih britanskih radnika, izjavilo da im je produktivnost porasla otkako rade od kuće. Također su pojedina istraživanja pokazala da su ljudi proteklu godinu više sati radili od kuće nego što bi inače radili na poslu.

Ipak, mnogi ljudi i dalje osjećaju kao da su lijeni. Price pojašnjava zašto. U svojoj knjizi on piše da bilo kakva ograničenja čine da se ljudi osjećaju lijenima. Kako kaže, ljudi su tokom lockdowna uvjereni da trebaju raditi više kako bi prevazišli ove izazove. Stoga oni i svoje samopoštovanje vežu za svoju produktivnost, što čini da vjeruju kako je rad središte njihovog života, pojašnjava Pirce.

Pirce dodaje da su osjećaji takozvane lijenosti često zapravo moćan instinkt samoodržanja.

“U nama ne postoji moralno korumpirana i lijena sila koja nas bez razloga tjera na neproduktivnost. Nije nikakvo zlo biti limitiran i imati potrebu za pauzom. U stvari, taj instinkt za odmorom ključni je dio načina na koji ćemo ostati živi i napredovati dugoročno”, piše Price.

Cyberloafing

U svojoj knjizi on navodi i jedan od primjera koji se često može pogrešno protumačiti kao lijenost na radnom mjestu, a što je poznato kao “cyberloafing”. To je situacija kada se ljudi okreću skrolanju po društvenim mrežama i internetu tokom ili između velikih zadataka.

“Istraživanja sugerišu da ljudi imaju tendenciju da skrolaju radi opuštanja i oživljavanja mozga, što je u osnovi isti razlog zašto ljudi, na primjer, na radnom stolu traže olovku koja im zapravo i ne treba”, napisao je Pirce.

On dodaje da periodi mentalne neaktivnosti mogu pozitivno utjecati na kreativnosti. Tu se krije pojašnjenje fenomena kako nam dobre ideje zapravo nadođu kada prestanemo razmišljati.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE