njemacka 2
AUTOR: H.D.
DATUM: kol 30, 2021 @ 12:40
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
FIXGEHALT

Njemačka, najmoćnija ekonomska uzdanica Evrope, kaska kada je u pitanju brzi internet.

To na svojoj koži osjećaju stanovnici zaboravljenih sela – posebno tokom pandemije. Mnogi nisu mogli da rade od kuće, a djeca nisu mogla da prate nastavu.

Slaba internet-veza je rizična po zdravlje! Zvuči blesavo, ali kada Dženifer Šulce objasni na šta misli, i te kako ima smisla. Poslodavac, jedan kol-centar, dao joj je laptop i tražio da radi od kuće, ali to u njenom selu Moze, stotinak kilometara zapadno od Berlina, nije bilo moguće. Tamo, naime, internet ide preko tri decenije starih telefonskih kablova i naprosto je prespor da bi se išta ozbiljno radilo, piše Dojče vele.

Tako je Šulce, usred prvog talasa korone, morala u kancelariju.

“Tada mi je to bilo zastrašujuće. Kad bih se vratila kući, nisam znala da li sam možda zaražena i da li ću prenijeti virus porodici”, priča Šulce.

Srećom po nju, do sada se nije zarazila. Ali priča ilustruje jaz usred Njemačke. Dok se u urbanim krajevima brzi internet uzima zdravo za gotovo, mnoga sela su praktično odsječena.

To dobro zna i tristotinjak komšija Dženifer Šulce u ovom seocetu oivičenom kukuruznim poljima i vjetrenjačama koje proizvode struju.

“Dva kilometra dalje ljudi nemaju problema da idu onlajn, ali ovdje prijema uopšte nema”, žali se ova žena.

U junu je njemačka Savezna kancelarija za izgradnju i regionalni razvoj upozorila da spori internet koči razvoj ruralnih područja i da bi to moglo da izazove gubitak četvrtine seoske populacije kroz dvadeset godina.

Sve prepušteno tržištu

Priča o tome zašto se najjača evropska ekonomija ponekad naziva “zemljom trećeg sveta” kada je u pitanju širokopojasni internet počinje osamdesetih kada je zapadnonjemačka Vlada Helmuta Šmita razvila tridesetogodišnju strategiju da zamijeni bakarne telefonske žice optičkim kablovima.

No, Helmut Kol, koji je naslijedio Šmita na mjestu kancelara, pokopao je taj plan i riješio da investira u razvoj kablovske televizije.

Njemačka nikada nije u velikom stilu razvukla optičke kablove po cijeloj zemlji. Mjestašca poput Mozea – koji je u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj – dobila su jeftinije bakarne kablove.

“Za postavljanje optičkih kablova bile bi potrebne godine, a ljudi nisu bili spremni da čekaju”, kaže Torsten Gerpot, profesor telekomunikacionog menadžmenta na visokoj školi “Merkator” u Duizburgu.

Neki stručnjaci “fatalnom greškom” nazivaju odluku iz 1995. da se telekomunikacije prepuste privatnicima. Kompanije su narednih godina jurcale da premreže gusto naseljene gradove, gdje se nazirala dobra zarada. Ali, nije im se isplatilo da zađu u svako selo gdje ima malo mušterija i kuće su udaljene jedna od druge.

“Pandemija je šutnula Njemačku u zadnjicu”

Marko Rerman (36), predsjednik mjesne zajednice Moze, ušao je u politiku prije osam godina upravo frustriran očajnom internet-vezom u selu. Pregovori sa Telekomom nisu mu pomogli. Ideja da mještani sami uvedu brzi internet bila je skupa i komplikovana.

“Samo čuješ: Ne možete ovo, ne smijete ono…”, priča Rerman.

A onda je, kaže, došla korona i nevolja je postala ogromna. Djeca nisu mogla da prate nastavu od kuće, a odrasli nisu mogli da rade. Mnogo je takvih sela što tjera političare da konačno primijete problem.

“Koliko god čudno zvučalo, pandemija je šutnula Njemačku u zadnjicu”, kaže Anke Domšajt-Berg, poslanica opozicione Ljevice koja se bavi temom interneta.

U zakone je prošle godine upisano “pravo na brzi internet” za svakog građanina. Stvari su mrdnule sa mrtve tačke i u Mozeu, gdje su optički kablovi ovog ljeta postavljeni do ruba sela. Uskoro bi to trebalo da bude dovoljno da se makar obavljaju video-pozivi i radi i uči od kuće.

“Tada ćemo konačno stići u 21. vijek”, kaže Dženifer Šulce. Štaviše, čuje se obećanje da će uskoro optički kabl stići do svake kuće.

Ali, šef mjesne zajednice Rerman ne vjeruje dok ne vidi svojim očima.

“Iskustvo sa lokalnim telekomunikacionim kompanijama nas uči da ne urade uvijek ono što obećaju”, kaže Rerman.

LIDER