Zašto se tako loše osjećamo baš u januaru

Osjećate li se nevoljko ovih dana te svoje loše raspoloženje pripisujete takozvanoj siječanjskoj depresiji, pročitajte što je mogući uzrok negativnih misli i kako ih se što prije riješiti.

Siječanjska depresija ili bolje rečeno siječanjski blues nastali su na temelju izraza tužni ponedjeljak (Blue Monday) koji je pak skovan za potrebe reklamne kampanje tvrtke Sky Travel. Radi se o ponedjeljku zadnjeg cjelovitog tjedna siječnja koji je navodno najdepresivniji dan u godini. To je pak izračunato formulom u koju su uvršteni čimbenici koji mogu utjecati na smanjenje raspoloženja, a specifični su za kraj siječnja: zimske vremenske (ne)prilike, nagomilan novčani dug nakon prekomjerne blagdanske potrošnje, vrijeme proteklo od Božića, trenutak kada počinjemo shvaćati da nećemo biti u stanju držati se svojih novogodišnjih odluka, niske razine motivacije i osjećaj da bismo morali poduzeti određene akcije. Formulu, kao i cijelu ovu priču znanstvenici uglavnom opisuju kao pseudoznanost, piše “Tportal“.

Iako u stručnoj literaturi ne postoji termin ‘siječanjska depresija’ te (zasad) nema znanstvenih istraživanja koja su ga potvrdila, psihologinja Dragica Barbarić iz KBT Opcije objašnjava za tportal.hr kako bi jedina stručna poveznica bila sa sezonskim afektivnim poremećajem: ‘Radi se o vrsti depresije koja se javlja iznova u jesenskom i zimskom razdoblju, a prolazi u proljeće i ljeto. Uzrok je najvjerojatnije smanjeno izlaganje dnevnoj svjetlosti. Tijekom zime veći dio vremena provodimo u zatvorenim prostorijama i manje smo izloženi svjetlosti. To može dovesti do poremećaja serotonina u metabolizmu što utječe na pojavu simptoma sličnih depresiji.’ Dodaje kako je histerija prekomjerne prazničke potrošnje nažalost mnoge ljude bacila u dug za koji počinju shvaćati da ga je teško vraćati i to je već dovoljan stresogeni faktor. No veća je vjerojatnost da su se prezadužili ljudi koji su i tako tome skloni. Tome možemo dodati i da se kod nekih ljudi javi razočaranje nastalo nakon prevelikih blagdanskih očekivanja obiteljskog zajedništva.

Donošenje novogodišnjih odluka o uvođenju promjena u naš život još je jedan čimbenik. To je želja da nove početke simbolično vežemo za određene datume: rođendane, početak akademske godine pa tako i kalendarske godine. Vrlo brzo shvaćamo koliko je teško ustrajati u držanju rasporeda vježbanja, zdrave ishrane, sređivanja papira ili redovitog učenja, pogotovo ako si toga odjedanput previše zadamo.

‘Želim naglasiti da pad raspoloženja u siječanjskim danima ne mora nužno biti znak depresije. Varijacije raspoloženja su normalne i određeno povlačenje u zimskim mjesecima prirodno. U zapadnoj kulturi postoji histerija inzistiranja da bi se stalno morali osjećati fantastično i ludo sretno što nema nikakvog smisla. Lošije raspoloženje može biti korisno jer nas upućuje na problem koji trebamo riješiti: primjerice, trošenje iznad svojih mogućnosti, nerealna očekivanja od sebe i drugih, previše rada bez odmaranja i ugodnih aktivnosti (ili obrnuto) itd’, objašnjava Barbarić.

No također nas može potaknuti i da malo zastanemo, razmislimo o sebi, životu i vrijednostima, osobito ako inače živimo stresno i ubrzano. Kod introvertiranijih, povučenijih ljudi prekomjeran broj domjenaka i često forsiranih druženja tijekom prosinca može dovesti do iscrpljivanja, pa povlačenje i odmaranje u miru i toplini doma uz dobru knjigu, film i glazbu može za njih zapravo biti i potrebno.

Dakle, savjeti za nošenje s mogućim padom raspoloženja u siječanjskim danima slični su kao i za bilo koji drugi dio godine: s jedne strane prihvatiti padove raspoloženja kao normalan dio života, razmisliti postoje li neki nagomilani problemi koje bi valjalo početi rješavati. A s druge strane, ako nam se čini da raspoloženje jako i produljeno opada, važno je prisjetiti se da je važno planirati tjelesne aktivnosti na otvorenom te druženje s dragim nam ljudima. Te nas dvije stvari podsjećaju na našu prirodu: društvena smo bića dizajnirana za tjelesne aktivnosti na otvorenom i čim pretjeramo u tjelesnoj neaktivnosti i povlačenju od ljudi, raspoloženje će pasti.

‘Što je raspoloženje niže, to je važnija postupnost u uvođenju aktivnosti korak po korak, primjerice ovaj tjedan ću se šetati 10 minuta dnevno, sljedeći 15, dok ne dođemo do željenih pola sata dnevno’, savjetuje psihologinja Dragica Barbarić.

Također je važno znati da pad raspoloženja sam po sebi potiče i negativne misli. Brojna su istraživanja to potvrdila: svi se mi kada smo neraspoloženi prisjećamo uglavnom negativnih stvari i skloni smo vjerovati da su te negativne misli činjenice. Misli poput Nikad ništa od mene… Ni u čemu ne uspijevam… Uvijek ću se ovako grozno osjećati… i sl. nisu činjenice, nego uglavnom simptomi niskog raspoloženja i/ili depresije te su prolazne.

Naravno, uvijek ostaje mogućnost da se pad raspoloženja produlji i produbi toliko da nam značajno remeti svakodnevno funkcioniranje, kada bi bilo mudro potražiti stručnu pomoć, jer danas su nam na raspolaganju učinkoviti tretmani depresije.