ljudi
AUTOR: H.D.
DATUM: pro 28, 2021 @ 7:20
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Odgovor na pitanje „kakav si?“ jedan je od najintrigantnijih načina stvaranja prezimena u Bosni i Hercegovini. Duhoviti, vickasti ljudi su svojim podsmješljivim komentarima fizičkih osobina i karakternih crta ljudi kumovali mnogim nadimcima, a ti nadimci su vremenom postajali prezimena, počesto karakteristična samo za određena područja.

„Što Bosanac jezikom dohvati, blago tome, ili teško tome“, napisala je Isidora Sekulić u članku „Bosanski jezik, govor, stil“. I, zaista, neka prezimena se zbog njihove brutalne iskrenosti ne mogu shvatati drugačije nego, kako ih neko nazva, rugalačkim.

Dvobojne oči

Tako je predak Buljugija i Buljugića dobio prezime po izbočenim, izbuljenim, Drljo i Drljević po bolesnim očima, a Frlj, Frljić i Šašić zbog razrokosti.

Čakar je imao raznobojne oči, a Sijerčić sive, dok su Ćorović, Ćoralić ili Ćorić bili slijepi na jedno oko. Ljudi istaknutih, velikih očiju označeni su prezimenima Okanović i Okić, te Oćuz turcizmom u značenju starog prezimena Volić (u grčkoj mitologiji boginja Hera nazivana je volookom).

Tekst se nastavlja nakon reklame

Sarić je tako nazvan jer je bio žut, Baljić šarenkast, Drpljanin zbog naborana lica i grube kože, Baraković zbog prevelike dlakavosti, Dudaković zbog debelih, a Lapo velikih usana. Po rasječenoj usni prezime su dobili Hrnjići i Krnjići, Grebe jer su brzo i glasno pričali, a Drekovići jer su govorili „dreka glasom“.

Pršeš, Pršo i Lubinović nazvani su po karakterističnim prsima, a Ćenanovići po vilici. Kofrc je imao zakovrnuto izrastanje kose, odnosno zvrk na glavi, dok je Kreco imao kovrdžavu kosu.

Liho ili raspar

Malo je ljudi dobilo prezime po nosu, jer u narodu vlada uvjerenje da se nosu ne valja rugati, jer se Gospodar pomučio dok ga je stvorio. Ipak, Njuhovići su tako prozvani zbog pretjeranog mirisanja, odnosno „njušenja“. Tunjići, Šunjići i Šunje (premda o potonja dva ima i drugačijih tumačenja) okitili su se pridjevima tunjav i šunjav zbog govora kroz nos.

Ljude je obilježavao i nedostatak dijela tijela, pa je to prezimenom kao sjećanje ostavljeno u amanet njihovim potomcima.

Topalović je ponio takvo prezime jer je bio sakat, Šantić zato što je bio šepav ili nesiguran u hodu, a Liho, Lihić, Lihovac… zbog nedostatka parnjaka. Šta, osim udova, ušiju i očiju, na ljudskom tijelu još može biti raspar, otkriva Husein Bašić u romanu „Tuđe gnijezdo“, u kojem glavni lik svog rođaka naziva „lihomudi“.

Fizičke osobine visok, nizak, debeo i mršav bile su presudne u nastanku velikog broja prezimena na ovim prostorima. Tako su krupni ljudi nazvani Dundićima, Kabaklijama, Dropićima, Lendama, a mršavi Škorama, Škorićima i Mršićima. Ljudi malog rasta ponijeli su prezime Kučuk, Čečur, Čečo, Tulić, Manjo, Malenica, Prce…

LIDER