Zašto se VSTV “stidi” objavljivanja tonskih snimaka sjednica?

Podijelite vijest

Članovi krovne pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini oklijevaju objavljivati tonske zapisnike sa sjednica uprkos tome što su one javne i što se već objavljuju detaljni pisani zapisnici, dok u isto vrijeme nastoje vratiti dio izgubljenog povjerenja u pravosuđe i povećati transparentnost.

U maju 2021. godine novo rukovodstvo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) željelo je što prije vratiti izgubljeno povjerenje građana nakon nekoliko turbulentnih mjeseci od ostavke bivšeg predsjednika Milana Tegeltije, piše Detektor.ba.

Novi predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija želio je to povjerenje vratiti i kroz povećanje transparentnosti. Članovi Vijeća su na sjednici u proljeće prošle godine odlučili da će se uz pisane zapisnike objavljivati i tonski. Na taj način bi svi građani mogli čuti sami kako članovi donose odluke.

Sjednice Vijeća su otvorene za novinare i nakon njih se objavljuju pisani zapisnici, ali građani nemaju priliku čuti i doživjeti sjednice na isti način kao i novinari, a na pisane zapisnike se čeka i nekoliko sedmica. Objavljivanje tonskih zapisa bilo bi brže i pružilo bi građanima bolji uvid u rad Vijeća. Za takvu mogućnost članovi su usvojili izmjene Poslovnika VSTV-a.

Ali četiri mjeseca poslije, članovi Vijeća su poželjeli izmijeniti ono što su ranije prihvatili.

Kada su trebali donijeti pravilnik za objavljivanje tonskih zapisa na internet stranici, članovi Vijeća su usvojili novi zaključak – da se “pitanje potrebe i načina objavljivanja tonskih zapisa sa sjednica (…) ponovo razmotri od strane Stalne komisije za legislativu”. Potom su i definitivno u oktobru potvrdili da neće objavljivati snimke sjednica. Iz Poslovnika su ponovo uklonili dio o objavljivanju tonskih zapisa.

Nakon toga, do danas, članovi Vijeća nisu se vraćali ovom pitanju iako su u decembru usvojili Komunikacijsku strategiju, krovni dokument za komuniciranje pravosudnih institucija, u kome su građane naveli kao svoju ključnu ciljnu grupu.

Nedostatak proaktivne transparentnosti u pravosuđu

Za preispitivanje odluke o tonskim zapisima su u maju 2021. godine bili članovi Mustafa Šabić i Davor Martinović, dok je Amila Kunosić navela kako je rad Vijeća svakako već javan.

Tadašnji međunarodni pravni savjetnik u Vijeću Kees Van der Weide je podsjetio da sjednice moraju biti javne izuzev kad se navode lični podaci ili kada se narušava integritet određenih osoba.

Smatrajući da nema ispunjenih pretpostavki za objavu audiosnimaka, Vijeće je zadužilo Komisiju za legislativu da donese zaključke u vezi sa objavljivanjem. Njima je, kako je rečeno na sjednici krajem septembra, potvrđena nedoumica o objavi tonskih zapisa.

“Komisija smatra da bi se Poslovnik u ovom dijelu trebao izmijeniti na način da se vrate ranija rješenja, odnosno da se tonski zapisi ne objavljuju, nego pohranjuju na odgovarajući način u Vijeću, a da se njima pristup ostvaruje na način da zainteresovana lica mogu tražiti pristup, a o čemu odlučuje Vijeće posebnom odlukom”, navela je Sara Čengić iz Komisije.

Ona je kazala kako je Komisija konstatovala da je javnost rada najviše pravosudne institucije uveliko zadovoljena time što su sjednice otvorene za javnost, te što se zapisnici objavljuju.

“Komisija (je) mišljenja da se ovim ne bi narušio rad i transparentnost Vijeća, ali bi se objavljivanjem tonskih zapisa povećali rizici po integritet rada ovog Vijeća zbog načina upotrebe tonskih zapisa”, rekla je Čengić.

Smatrajući da je pravosuđe izgubilo povjerenje javnosti, omogućavanje uvida u rad bilo bi pokazatelj kako sve druge pravosudne institucije treba da postupaju, posebno kada se vode rasprave od javnog značaja, smatra Peđa Đurasović iz organizacije “Vaša prava”.

Đurasović navodi kako upravo objava zapisnika, kako tonskih, tako i pisanih, upućuje na kašnjenje s primjenom standarda proaktivne transparentnosti.

“Ona [proaktivna transparentnost] prije svega treba da vrati povjerenje javnosti građana u pravosuđe”, navodi Đurasović i dodaje da bi se evropski standardi trebali primjenjivati u BiH.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da bude primjer načina povratka povjerenja javnosti koje je pravosuđe izgubilo.

“Rasprave koje se vode prije donošenja odluka VSTV-a jesu definitivno pitanja koja se tiču interesa javnosti i bitno je da javnost ima povjerenje u same ljude koji sjede u Vijeću i da oni treba da odražavaju najveći stepen integriteta pravosuđa”, kaže Đurasović, navodeći kako ne vidi nikakvu prepreku da se tonski zapisi objavljuju.

Mišljenje s njim dijeli i Vehid Šehić, bivši sudija i tužilac, koji navodi kako ne bi bilo loše ni da se sjednice prenose uživo.

“Takvom vrstom transparentnosti će se spriječiti mogućnost spekulacija, poluinformacija koje kod građana stvaraju nepovjerenje u tu instituciju ili se može kreirati javno mnijenje na pogrešan način”, kaže Šehić, dodajući kako je transparentnost najbolji način borbe protiv korupcije i spekulacija.

“Moje pitanje je zašto im smeta tonska objava sjednica”, navodi Šehić, uz napomenu kako VSTV kao institucija ima veliku odgovornost prema javnosti.

On smatra kako bi se objavom tonskih zapisa dobila cjelovita slika načina rada Vijeća.

Ovakvo mišljenje nisu dijelili i članovi Vijeća koji su u oktobru prošle godine poništili izmjene kojima bi se tonski zapisi objavljivali, te u Poslovnik “vratili stara rješenja”.

Prilika za veći nadzor javnosti

U raspravama na ranijoj sjednici članovi Vijeća su naveli kako postoji dovoljno informacija o radu Vijeća, “možda čak i previše”.

“Nisam siguran da je dobro da se sve objavi na nekoj stranici”, kazao je Mustafa Šarić, s kojim je mišljenje dijelila i Jadranka Stanišić.

Ona je navela da su članovi Vijeća visokostručni i obrazovani ljudi koji znaju šta im je ovlaštenje.

“Posebno sam protiv toga da to bude na stranici i da to svako može gledati. Mi budemo u situacijama i da se malo i našalimo i da ubacimo nešto što nije u kontekstu profesionalnog odnosa”, rekla je Stanišić.

Tokom ove rasprave na sjednici, kojoj su prisustvovali novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), član Vijeća i tužilac Slavo Lakić je istaknuo da nema problem da se snimci objavljuju navodeći da ono što on kaže bude smisleno, da se ne bi “hvatao za glavu kasnije”.

Selim Karamehić, bivši član Vijeća koji je učestvovao u kreiranju Komunikacijske strategije, smatra da ne postoji problem da se objavljuju tonski zapisi.

Poredeći VSTV s Parlamentarnom skupštinom BiH, koja direktno prenosi sjednice, Karamehić navodi kako ne vidi razlog da “regulatorno tijelo pravosudnih institucija išta sakriva”.

“Ne shvata se koji su benefiti otvorenosti prema javnosti, kad se vidi šta se radi i govori. To je mač s dvije oštrice, ne može se manipulirati”, kaže Karamehić.

VSTV sada objavljuje samo pisane zapisnike, a rok za njihovu objavu nakon održane sjednice nije definiran. Do objave teksta, posljednji dostupan zapisnik na stranici bio je onaj za sjednicu održanu u maju ove godine, nakon čega su održane još dvije sjednice, za koje zapisnici tek treba da budu objavljeni.

Đurasović smatra da zapisnici objavljeni s kašnjenjem gube značaj u odnosu na teme koje su aktuelne a o kojima se raspravlja na sjednicama.

“Povjerenje javnosti se vraća ukoliko se vraća i povjerenje i transparentnost prema javnosti u smislu rasprave aktuelnih tema koje se tiču organizacije rada pravosuđa, njegovog djelovanja i svih ostalih elemenata koji bi trebali da jačaju njegov integritet”, zaključuje on.

Nermina Kuloglija/BIRN