Zašto škole vjerojatno nisu žarišta koronavirusa?

Podatci prikupljeni diljem svijeta sve više sugeriraju kako škole nisu žarišta za koronavirusne infekcije. Unatoč strahovima, broj novozaraženih se nije povećao otvaranjem škola i vrtića. Čak i kada se zaraza u nekoj ustanovi pojavi, uglavnom mali broj ljudi se razboli.

Međutim, istraživanja pokazuju da se djeca mogu zaraziti raspršiti virusne čestice, a veća je vjerojatnost da će ga starija djeca prenijeti drugima nego li mala djeca.

Čini se kako škole i centri za skrb o djeci pružaju idealno okruženje za prijenos koronavirusa, jer se velike skupine okupljaju u zatvorenom prostoru na dulje vremensko razdoblje, kaže WalterHaas, epidemiolog zaraznih bolesti na Institutu Robert Koch u Berlinu. Ipak, zaraza među djecom još uvijek je niža nego kod odraslih, dodao je.

Ranije prikupljeni podaci pokazali su da se škole mogu sigurno otvoriti kada je prijenos u zajednici nizak. Međutim, čak i na mjestima gdje su infekcije u zajednici u porastu, epidemije u školama bile su manje česte, posebice kada su poduzete mjere opreza kako bi se smanjio prijenos.

Više od 65.000 škola u Italiji ponovno je otvoreno u rujnu, a broj zaraženih u zajednici je rastao. Međutim, na samo 1.212 kampusa pojavili su se novi slučajevi četiri tjedna kasnije. U 93% slučajeva zabilježen je samo jedan slučaj, a u samo jednoj srednjoj školi zarazilo se više od 10 osoba.

U državi Victoria, u Australiji, gdje je zabilježen porast novih slučajeva u srpnju, velika izbijanja novih slučajeva povezanih sa školama i vrtićima bila su jako rijetka, iako su škole bile samo djelomično otvorene. U 91% slučajeva bilo je zaraženo manje od 10 osoba.

U SAD-u je prijenos u zajednici bio na visokoj razini kada su se škole počele otvarati u kolovozu, a broj zaraženih među djecom se nastavio povećavati, kaže pedijatrica AshleshaKaushik.

Međutim, nejasno je koliko često slučajevi u školama pridonose prijenosu u zajednici, jer su i drugi čimbenici, uključujući ublažavanje ograničenja za okupljanja, također pridonijeli širenju virusa u zajednici. Povećano testiranje vjerojatno je također povećalo broj slučajeva, kaže Kaushik.

Podaci iz engleskih škola pokazuju da su se najprije odrasli zarazili, pa tek onda djeca. U većini od 30 potvrđenih slučajeva u školama tijekom lipnja zarazilo se osoblje, a u samo dva slučaja došlo je do prijenosa između studenata. 

Djeca manje šire virus

Istraživači sumnjaju da je jedan od razloga zašto škole nisu postale žarišta taj što su djeca – posebno ona mlađa od 12-14 godina – manje podložna infekciji od odraslih. A nakon što se zaraze, mala djeca, uključujući djecu u dobi od 0 do 5 godina, rjeđe će prenijeti virus na druge, kaže Haas. Haasov tim je analizirao njemačke škole i otkrili su da su infekcije rjeđe kod djece u dobi od 6 do 10 godina nego kod starije djece i odraslih koji rade u školama.

“Potencijal za prijenos povećava se s godinama, a adolescenti jednako vjerojatno prenose virus kao i odrasli”, navode.

Slično pokazuju i drugi podaci. U SAD-u stopa zaraze dvostruko je veća kod djece u dobi od 12 do 17 godina nego kod djece od 5 do 11 godina. Prema podacima o 200.000 učenika iz 47 američkih saveznih država koje je prikupila ekonomistica EmilyOster sa Sveučilišta Brown, učestalost je bila najviša među srednjoškolcima, a slijedili su ih oni u srednjoj, a potom i u osnovnoj školi. 

Haas navodi da je nejasno zašto manja djeca manje i šire koronavirus. Jedna je mogućnost da su, jer imaju manja pluća, manje sposobni projicirati zarazne aerosole nego odrasli. Haas kaže da se to događa kod tuberkuloze. Druga je mogućnost da djeca teže prenose manje virusa jer su češće asimptomatska. U britanskoj studiji koja je provedena na djeci između dvije i 15 godina, 50% djece nije razvilo simptome.

Ne postoji nulti rizik, ali rizik od infekcije u školi je nizak, posebno kada je prijenos u zajednici nizak, piše Nature.