Zašto su novinari u BiH tako lahka meta?

Prijetnje, verbalni ili fizički napadi na novinare postaju sve češći. Ne libe se toga ni najviši politički funkcioneri, niti građani koji to u većoj mjeri i podržavaju.

Novinari se gotovo svakodnevno susreću sa različitim napadima. Slađan Tomić trpi različite prijetnje, pritiske, etiketiranja, direktnim ili indirektnim putem. Stvari se uglavnom završe na službenoj zabilješci, jer prema riječima nadležnih, nema elemanata krivičnog djela.

”Čak i tužioci kažu da im je krivo što u nekim slučajevima ne mogu podići optužnicu, jer zakon nije dovoljno dobar kako bi štitio novinare i novinarke. Možda smo mi samo i ograničeni na to krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, rijetko kada se traži širi okvir, kontekst. Neki novinari i novinarke su konstantno izloženi pritiscima, prijetnjama, možda to nekada može biti i neko drugo krivično djelo, ne samo ugrožavanje sigurnosti. Široka je lepeza krivičnih djela”, ističe novinar Slađan Tomić.

79 napada tokom 2022. godine

Broj napada na novinare povećao se iz godine u godinu. U prošloj, prema podacima Udruženja BH novinari, zabilježeno je čak 79 napada. Veliki broj njih i dalje prolazi ‘ispod radara’. Između ostalog, prijetnje smrću i govor mržnje povećan je za čak 137%. Ova godina je, ističe Anida Sokol iz Mediacentra, još poraznija:

”Podaci koje je objavio Komitet za zaštitu novinara govore da je procenat nekažnjivosti ubistava novinara u svijetu veliki, da iznosi oko 80% što je zastrašujući broj, koji govori da ubice novinara prolaze nekažnjeno. Vidjeli smo na press konferencijama da se najviši dužnosnici obračunavaju sa novinarima, naročito onim koji kritički izvještavaju o njima. Ne dozvoljavaju im da postavljaju pitanja i slično. I takvi prolaze apsolutno nekažnjeno”, kaže Sokol.

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

U tužilaštvima širom BiH imenovane kontakt osobe

Ovakvim predmetima dat je prioritet, kaže Darko Martinčević, koji je nešto više od godinu dana je kontakt osoba za novinare i novinarke u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

”Kako sam kontakt tačka upoznat sam sa svim predmetima koji dolaze u Tužiteljstvo i koji se odnose na napade na novinare, u velikom, gotovo 100% broju slučajeva radi se o određenom vidu prijetnji koje su upućene ili putem društvenih mreža, internet portala, tako da je to najčešći oblik krivičnog djela koji se nama prijavljuje i koji je počinjen na štetu novinara”, navodi Martinčević.

Tek 25 posto prijavljenih napada riješi se u korist novinara

Pomenuta praksa nastoji se promijeniti i to postavljanjem osoba u svim tužilaštvima širom Bosne i Hercegovine, kojima će se medijski radnici moći obratiti.

”Ova inicijativa usmjerena je na uspostavu mreže imenovanih kontakt osoba s ciljem jačanja lične sigurnosti novinara i novinarki. Ove kontakt osobe će biti strateški pozicionirane u tužilaštvima i policijskim odjelima u čitavoj državi”, rekao je Brian Aggeler iz OSCE-a u BiH.

Sattler: Situacija nije dobra

Johann Sattler, šef Delegacije Evropske Unije u BiH, navodi da su sloboda medija i sloboda govora dio 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti:

”Oni su dijelom prioriteta koje treba ispuniti. Nažalost situacija kada je ovo pitanje posrijedi u BiH nije dobra. Mi imamo jedan spisak napada incidenata i svega onoga što se čini nad novinarima i novinarkama koji se ne smanjuje, nego produžuje”, zaključuje prvi čovjek Delegacije EU u BiH.

Atmosferu u kojoj rade novinari oslikava i podatak da svaki četvrti građanin BiH opravdanim smatra napad na ove radnike. A ukoliko se ne počne sa pravovremenim i adekvatnim kažnjavanjem napada, biće još izazovnije baviti se novinarstvom.

N1BiH