Portal 072info

Zašto su prosvjetni radnici u BiH postali “zadnja rupa na svirali”?

Došli smo u situaciju da nam se stalno potura priča kako u budžetu nema para. Za obrazovanje, jednostavno, mora postojati novac.

Nije nam jasno kako se ministri, premijeri ne mogu pomiriti s činjenicom da nema kvalitetnog obrazovanja bez kvalitetnog ulaganja u nastavnike. Djecu će obučavati nekompetentni nastavnici, a onda ćemo imati mnogo veće probleme. Štrajk nam je postao jedini izbor, naglašava Faruk Bešlić za Dnevni avaz.

Da su prosvjetni radnici u BiH odavno bliže margini društvene ljestvice nego položaju koji zaslužuju i koji imaju njihove kolege u evropskim zemljama, jasno je svima. Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH (SSVOONK) već mjesecima upozorava i apelira na nadležne da konačno počnu raditi u interesu prosvjetnih radnika jer, kako naglašavaju, sve se negativno odražava na sam proces obrazovanja.

Dževad Hadžić, predsjednik SSVONK-a BiH, kaže da je prosjek plaća prosvjetara neprihvatljiv.- Kada nemamo kvalitetno obrazovanje, ne može se očekivati nikakav napredak. Zvanične statistike pokazuju da prosvjetari rade za ispodprosječne plaće. Uzme li se u obzir da je tu svrstano i visoko obrazovanje, gdje imamo kadrove koji bi morali imati više plaće u odnosu na mnoge političare, onda se postavlja pitanje kuda mi to idemo i šta nam je činiti – kaže Hadžić.

Prema posljednjim analizama, zaposleni u srednjem i visokom obrazovanju u Federaciji BiH imaju prosječnu plaću od mizernih 826 KM! Najniži prosjek je u Posavskom kantonu i iznosi 663 KM, a najviši u Sarajevskom (1.021 KM). Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća na nivou FBiH oko 826 KM, a da od tog manji prosjek plaće imaju prosvjetari u čak šest kantona, dolazi se do poraznih podataka da u većini FBiH nastavno osoblje, a to su osobe s višom i visokom stručnom spremom, rade za manju plaću od federalnog prosjeka!

I pored toga što u odnosu na svoje kolege u ostalim kantonima sarajevski profesori, nastavnici i učitelji zarađuju najviše, Faruk Bešlić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja KS, kaže da su prosvjetari “zadnja rupa na svirali”.- Došli smo u situaciju da nam se stalno potura priča kako u budžetu nema para. Za obrazovanje, jednostavno, mora postojati novac. Nije nam jasno kako se ministri, premijeri ne mogu pomiriti s činjenicom da nema kvalitetnog obrazovanja bez kvalitetnog ulaganja u nastavnike! Djecu će obučavati nekompetentni nastavnici, a onda ćemo imati mnogo veće probleme. Štrajk nam je postao jedini izbor – naglašava Bešlić.

Situacija u osnovnom obrazovanju nije ništa bolja. Naprotiv! Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH, smatra da odgovor na pitanje zašto su prosvjetni radnici zapostavljeni trebaju dati politički centri moći koji ovom zemljom upravljaju u protekle dvije decenije.

Bešlić tokom protesta sarajevskih prosvjetara 2013. godine – Sasvim smo sigurni da je njihov cilj obrazovanje dovesti na najniže grane i na taj način imati neobrazovane građane i radnike kojima se puno lakše manipulira nego onima koji znaju da misle svojom glavom. Isparčanost obrazovnog sistema je dobra logistička podrška za takav proces i sigurno samo iz tih razloga, dakle, srozavanja kvaliteta obrazovanja, imamo trenutno ovako podijeljene nadležnosti – naglašava Šatorović. Ekonomsko-socijalni položaj radnika u obrazovanju je dodatni argument za ovu tezu jer, kako kaže Šatorović, poznata je ona narodna izreka da „te cijene onoliko koliko te plate”.

Predstavnici sindikata su također ogorčeni na činjenicu da se sve uštede u budžetima obavezno vrše preko leđa prosvjetnih radnika. Kada je riječ o Republici Srpskoj, od 2008. godine nisu usklađeni koeficijenti zaposlenih u obrazovanju, nauci i kulturi s visokom i višom stručnom spremom s koeficijentima ostalih budžetskih korisnika.

Dušan Mišljenović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, ističe da plaće nastavnika zavise od njihove stručne spreme.- U osnovnom obrazovanju postoje nastavničke i profesorske plate, koje su razdvojene. Osnovna nastavnička plata s punom normom obračunava se po koeficijentu 8,5 i iznosi 850 maraka, a profesorska se obračunava po koeficijentu 9,5 i iznosi 950 maraka. Uz osnovnu platu s punom normom dodaje se još naknada za minuli staž i u tome je obračunato sve osim putnih troškova ukoliko radnik ostvaruje pravo na njih, odnosno ako je udaljen od škole četiri kilometra i više – pojašnjava Mišljenović.

Međutim, pravilo obračunavanja mjesečnih primanja je nerijetko samo mrtvo slovo na papiru. Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kazao je da ovaj sindikat radi na tome da prosvjetari budu adekvatno plaćeni. – Ne smijemo dopustiti da nas ponižavaju, da nam kasne plate i da primamo minimalac. Na tome radimo i imamo određena obećanja. pa ćemo vidjeti kako će to izgledati u narednom periodu – zaključuje Gnjatić.

Srednje i visoko obrazovanje – plaće

Srednjobosanski – 671 KM

Posavski – 663 KM

Zeničko-dobojski – 719 KM

Tuzlanski – 725 KM

Bosansko-podrinjski – 742 KM

Unsko-sanski – 794 KM

Zapadnohercegovački – 850 KM

Hercegovačko-neretvanski – 857 KM

Livanjski – 1.019 KM

Sarajevski – 1.021 KM

U Brčkom nastavnici primaju 1.400 KM Obrazovni sistem u Brčkom je u nadležnosti Vlade Distrikta. Plaće nastavnika u svim školama ujednačene su i iznose oko 1.400 maraka. Plaće direktora u osnovnim školama iznose oko 1.700, a u srednjim oko 1.800 KM. Učitelji u HNK bez povećanja plaća od 2008. I u Hercegovačko-neretvanskom kantonu učitelji su nezadovoljni plaćama. Predsjednik Sindikata osnovnih škola HNK Slavko Lauš kaže da njihova plaća nije povećana od 2008. godine.

– Naše kolege u srednjim školama imaju veća primanja za 160 KM i to je potcjenjivanje učitelja. Sindikat će od nove vlasti zatražiti povećanje ili makar ravnomjernu raspodjelu iz budžeta za sve korisnike – istakao je Lauš.

Podijelite članak

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box