Zavapila preko Twittera zbog nasilja

U Saudijskoj Arabiji jedna mlada žena preko Twittera pozvala je u pomoć. Zbog toga što se usprotivila prisilnoj udaji, roditelji je maltretiraju. Slučaj odslikava tešku situaciju u kojoj su saudijske žene.

Poziv u pomoć stigao je prvog januara.

“Ja sam R.R.”, napisala je mlada žena na Twitteru. Stalno me tuku, loše se odnose prema meni i maltretiraju me. To je tako posljednjih deset godina tokom kojih sam izložena najlošijim formama nasilja, uznemiravanja i psovki od mog oca i moje majke”, napisala je ova žena i dodala da ne zna kako dalje.

“Razmišljam o samoubistvu. To mi se čini najboljim rješenjem. Jer prisiljena sam na udaju za muškarca koji je deset godina stariji od mene.”

Vijest je odmah primijećena na društvenim mrežama. Pod haštegom “Spasimo Rin” brojni korisnici društvenih mreža izrazili su svoju solidarnost. Naveli su da su ponosni na R.R. jer je jaka.

“Pri tome treba javno iznijeti postupke njene porodice”, napisao je jedan korisnik. “Ako su žene zlostavljane, o tome se ne smije ćutati, jer će se inače takvi zločini ponavljati”, naveo je drugi korisnik. I brojni drugi korisnici su zatražili pomoć za ovu ženu.

Neki su se pak distancirali. Jedan korisnik je izrazio svoje temeljno protivljenje ideji o samostalnim ženskim životnim formama.

“Feministkinje nas opterećuju tako što tvrde da su žene jake i da su iznad onih koji njima vladaju”, napisao je jedan korisnik.

“Mora se najprije ustanoviti da li je slučaj uopšte istinit”, napisao je drugi.

Sve sumnje u autentičnost poziva u pomoć su otklonjene istog dana kada je Centar za evidentiranje nasilja u porodici počeo istraživati slučaj. Vlasti su informisane i preduzete su neophodne mjere, saopšteno je nakon toga.

Nasilje u porodici je u Saudijskoj Arabiji doduše od 2013. godine zabranjeno. Kritičari ipak navode da zakon nije dovoljno konsekventno sproveden. Studija, objavljena u novembru 2018. godine, navodi da je više od trećine (35 odsto) saudijskih žena najmanje jednom u životu doživjelo fizičko nasilje.

Jedno ispitivanje javnog mnjenja koje je sproveo saudijski Nacionalni centar za istraživanje javnog mišljenja 2018. godine pokazalo je da 73 odsto ispitanih žena svoje muževe vidi kao osobe od kojih dolazi najviše nasilja prema članovima porodice, 83 odsto ispitanih je uz to izjavilo da se nasilje nad ženama u osnovi dešava u vlastitom stanu, jer su žene tamo najranjivije.

Nasilje nad ženama odvija se u jednom velikom ideološkom i kulturološkom kontekstu, navodi se u knjizi socijalnog antropologa Madawi al Rasheed, koja predaje na London School of Economic, jer žene, kako ona navodi, u Saudijskom Kraljevstvu imaju centralni – iako pasivan – zadatak da prezentuju Kraljevstvo prema vani i unutra kao religijski utemeljenu državu. Ovo Madawije piše u svojoj knjizi pod nazivom “A Most Masculine State. Gender, Politics and Religion in Saudi-Arabia”.

“Odnos polova u ideologiji koju širi državno vođstvo važi kao mjerilo njenog konfesionalnog i time političkog identiteta”, piše dalje Al Rasheedova.

Svaka promjena odnosa među polovima znači stoga i promjenu političke strukture, navodi ona.

“Stoga su opsjednutost njihovim tijelima, njihovim izgledom, njihovom odvojenosti od muškaraca, njihovom čistoćom i njihovom seksualnosti postali signali koji obilježavaju granice nacije.”

Uloga koja je predviđena ženama sastoji se u tome da se pokoravaju muškarcima i posebno religijskim učiteljima. Ova slika pasivne, podređene žene se održava decenijama. Tako indirektno biva olakšano i nasilje protiv žena koje su shvaćene kao bića koja, prema vladajućoj ideologiji, nemaju vlastitu volju i ne treba da je imaju, navodi ona.

Zbog posljedica te ideologije je i R.R. mogla patiti. Njen slučaj podsjeća na slučaj Rhaf Mohammed Alqunun. U to vrijeme 18-godišnjakinja je početkom 2019. godine letjela preko Tajlanda u Kanadu, jer je, kako je navela, strahovala od nastavka maltretiranja od strane njene porodice. Nakon što se usprotivila prisilnoj udaji, ona je pola godine bila zatočena kod kuće. U to vrijeme se, navodno, odrekla islama. Ta odluka u Saudijskom Kraljevstvu može voditi do smrtne kazne.

Međutim, nedavno je Kraljevstvo napravilo određene korake u pravcu većih prava na slobodu za žene. Tu spada i niz mjera protiv nasilja u porodici. Nakon zakona, koji je usvojen 2013. godine, kojim je definisano da je nasilje u porodici kažnjivo, 2018. godine je stupio na snagu zakon kojim se i uznemiravanje definiše kao protivzakonito. Osuđeni prestupnici mogu dobiti kaznu do pet godina zatvora. Godine 2019. uspostavljena je telefonska linija, koju vode zaposlenice, gdje se žene 24 sata dnevno mogu javiti ukoliko su žrtve nasilja u porodici. I kada je riječ o uznemiravanju i za njega postoji telefonska linija na nacionalnom nivou, koja radi 24 sata dnevno.

U ljeto 2019. godine oslabljen je tzv. zakon o starateljstvu, kojim su do tada ženama bila uskraćena osnovna prava, poput slobode putovanja ili samostalnog podnošenja zahtjeva za pasoš. Ovaj zakon muškarcima je obezbijedio moć upravljanja nad ženama, što ih je često učinilo potpuno ovisnim o njima i otvorilo tako put ka potencijalnoj zloupotrebi vlasti.

No kako rigidno saudijsko državno vođstvo u slučaju sumnje i dalje postupa prema ženama, pokazalo se koncem decembra. Nekoliko dana uoči Nove godine saudijska državljanka borac za ljudska prava Ludschain al Halthulul osuđena je na skoro šest godina zatvora, polovinu od toga uslovno. Al Hathulova se zalagala za prava žena da same voze automobil. To pravo im je u međuvremenu dato. No, državno rukovodstvo očigledno je zamjerilo Al Hathlulovoj njenu borbu za ovo pravo. Tako su vlasti aktivistkinju optužile za to da je željela srušiti sistem vladavine u zemlji. Presuda pokazuje koliko državno vođstvo vodi računa o javnoj slici žene. Jer zabrinutost očigledno glasi: ako se ta slika promijeni, onda se mijenja i kompletna društvena struktura – sa nesagledivim posljedicama za zahtjeve vladajuće kraljevske porodice.