Zbog karcinoma u BiH svaki treći dan jedna žena umre

Od raka grlića materice na nivou Bosne i Hercegovine godišnje obolijeva 300 žena, a oko stotinu žena umire. To znači da svaki dan po jedna žena oboli od ove vrste karcinoma, a svaki treći dan izgubimo po jednu ženu oboljelu od karcinoma grlića materice.

Ove alarmantne podatke u izjavi za Fokus.ba iznijela je Enida Glušac, predsjednica Udruženja “Renesansa” Sarajevo, koje okuplja oboljele od karcinoma dojke i karcinoma grlića materice. “To je jedini karcinom koji se može spriječiti jako lako – jednostavnom imunizacijom, odnosno vakcinacijom”, dodaje Glušac.

U Bosni i Hercegovini je u posljednje četiri godine zabilježen zabrinjavajući broj žena oboljelih od raka grlića materice, upozorili su iz Asocijacije za kolposkopiju i patologiju grlića materice FBiH. Riječ je o šestom najčešćem karcinomu među ženama u BiH piše Fokus.

Evropska unija i Ujedinjene nacije, u saradnji sa zdravstvenim institucijama, krajem prošle godine pokrenuli su sveobuhvatno istraživanje o raku grlića materice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je uspostavljanje temelja za efikasnu politiku kontrole raka, s krajnjim ciljem smanjenja smrtnosti i unapređenja kvaliteta života u BiH.

Uz finansijsku podršku Evropske unije u iznosu od više miliona eura te doprinose Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), cilj ovog jednogodišnjeg istraživanja jeste osigurati tačne podatke koji će poslužiti kao osnova za izradu sveobuhvatnog programa prevencije raka. Inicijativa ističe opredijeljenost EU za jačanje zdravstvenih sistema i usklađivanje BiH s evropskim standardima u prevenciji i liječenju raka.

U Federaciji BiH HPV vakcina je 2022. godine najprije postala dostupna u Kantonu Sarajevo. Prvobitno su osigurane besplatne četverovalentne vakcine za djecu uzrasta od 11 godina.

Zatim se vakcinacija protiv humanog popiloma virusa postepeno proširila i na druge kantone, a od 2024. ova vakcina nudi se u svim kantonima kao izborna, a ne kao obavezna po Programu imunizacije. “Dva su najrizičnija genotipa HPV-a, to su oni kojih se svi pribojavamo – HPV 16 i HPV 18.

Osnovna vakcina štiti od ta dva genotipa”, kaže za Fokus Omar Karavdić, student pete godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu i funkcioner Komiteta za reproduktivno zdravlje i HIV/AIDS Udruženja BoHeMSA LC Sarajevo.

Udruženje studenata medicine BoHeMSA svake godine u januaru održava nacionalni projekat “Stop raku grlića materice”, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti. Ciljna grupa su im žene koje pripadaju marginaliziranim grupama društva, ali i mlađa populacija.

“Najvažniji koraci za samu prevenciju su redovni ginekološki pregledi i PAPA testovi koji se rade na tim pregledima, ali i vakcinacija u ranijem školskom dobu, odnosno negdje nakon 13. godine”, kaže nam Irnesa Mehić, studentica pete godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu i funkcionerka Komiteta za reproduktivno zdravlje i HIV/AIDS Udruženja BoHeMSA LC Sarajevo.

Dodaje kako je vakcinacija moguća i u kasnijem životnom dobu, ali da se efektivnost vakcine smanjuje kako godine odmiču. Neke od nuspojava koje se mogu javiti nakon vakcinacije najviše se tiču lokalnih promjena u području uboda – crvenilo, otok i lokalni bol koji je prolazan.

“HPV vakcina je pouzdana, efikasna i nema potrebe za strahom”, podvlači Mehić. BoHeMSA svake godine u aprilu, u sklopu Evropske sedmice imunizacije, provodi još jedan projekat kada studenti medicine odlaze u srednje škole i educiraju mlade o važnosti vakcinacije.

“Vodimo se principom da mladi trebaju educirati mlade, naročito o temama koje su još uvijek stigmatizirane u našem društvu”, kaže Mehić. Međutim, ta svijest još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ocjenjuje Mehić, najviše zbog negodovanja pojedinih roditelja i nepovjerenja u zdravstveni sistem i ljekare.

“Mislim da strah roditelja najviše potiče iz činjenice da je ta vakcina nova kod nas. Ta vakcina u svijetu uopšte nije nova, ona je na tržištu više od 20 godina, naročito u zemljama koje su daleko ispred nas, poput Australije i Švedske”, govori Mehić.

Naša sagovornica Enida Glušac napominje da se vakcinacija protiv HPV-a pokazala veoma efikasnom. “Australija je gotovo iskorijenila rak grlića materice i smatra se da će do 2030. godine u Australiji rak grlića materice biti stvar prošlosti”, kaže Glušac, ističući važnost da se vakcinišu djevojčice, ali i dječaci.

“Osim toga što su prijenosnici HPV-a, dječaci odnosno muškarci mogu se zaraziti HPV-om i poslije oboljeti”, podvlači Glušac. Doc. dr. Berisa Hasanbegović, subspecijalista medicinske onkologije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da 99,9% karcinoma grlića materice uzrokuje upravo HPV.

“Do 45. godine većina ljudi – što muškaraca, što žena – doći će u kontakt s HPV-om. To je virus koji može uzrokovati promjene koje, u konačnici, mogu dovesti do malignih oboljenja.

Ne samo karcinoma grlića materice nego i drugih ginekoloških oboljenja, ali isto tako i do malignih oboljenja u muškoj populaciji. Najprije mislim na karcinome glave i vrata, zatim penisa i analne regije”, kaže za Fokus.ba doktorica Hasanbegović, ističući da je HPV vakcina “jako i moćno oružje koje treba iskoristiti u svakodnevnoj borbi protiv nastanka malignih bolesti”, ali da je, nažalost, stepen vakcinacije u BiH još uvijek nizak.

Enida Glušac napominje da zaraza HPV-om nema nikakve veze s brojem seksualnih partnera niti promiskuitetom. “Dovoljno je da ste seksualno aktivni, da imate jednog partnera u svom životu, u riziku ste da dobijete HPV, odnosno neku vrstu karcinoma kojoj je uzročnik HPV”, kaže Glušac.

Kako u Bosni i Hercegovini izgleda liječenje karcinoma grlića materice i da li pratimo evropske i svjetske trendove kada je riječ o terapijama protiv ove bolesti? “Trudimo se pratiti internacionalne smjernice kada je u pitanju liječenje malignih bolesti uopšteno govoreći.

Liječenje svih malignih bolesti, tako i karcinoma grlića materice, multidisciplinarno je i ovisi o stadiju u kome se bolest dijagnosticira i od toga ovise i naše terapijske mogućnosti”, kaže doktorica Hasanbegović.

Najveći problem koji ističe naša sagovornica jeste nedostupnost sistemske onkološke terapije, biološke i imunoterapije, neophodne u tretmanu lokalno uznapredovale i metastatske bolesti. “Mi, nažalost, našim pacijenticama sa uznapredovalim stadijem bolesti možemo jedino ponuditi kemoterapijsko liječenje”, razočarano će onkologinja Hasanbegović.

Kako pojašnjava, biološka i imunoterapija, koje predstavljaju standard liječenja uz kemoterapiju, nisu na listama Fonda solidarnosti Federacije BiH, te se ne mogu besplatno obezbijediti pacijenticama. “Tu konkretno mislim na lijekove pembrolizumab i bevacizumab.

Bevacizumab je lijek koji je dobio odobrenje Američke agencije za lijekove u ovoj indikaciji 2014, a pembrolizumab 2018. godine. Da ne spominjem druge i treće linije liječenja koje još nisu niti registrirane u našoj zemlji”, kaže nam doktorica Hasanbegović, ističući posebno zabrinjavajuću činjenicu da lista Fonda solidarnosti Federacije BiH nije revidirana od davne 2019. godine.

Enida Glušac kaže da Federalno ministarstvo zdravstva već šest godina krši zakon, zato što se prema federalnom zakonu lista onkoloških lijekova mora revidirati barem jednom godišnje. “Ako vam kažem da je u tom periodu, od 2019.

godine do danas, Američka agencija za lijekove registrirala više od 150 novih lijekova u više od 220 novih indikacija, onda znate koliko je to značajan period u životu jednog onkološkog pacijenta”, govori doktorica Hasanbegović.

Dodaje kako zbog nedostupnosti besplatne terapije pacijentice moraju potrošiti ogroman novac da bi same sebi finansirale liječenje. “Naša je profesionalna obaveza dati informaciju pacijentu o standardima liječenja njihove bolesti, a to često uključuje lijekove koji nisu na listi Fonda solidarnosti i koji su veoma skupi, jer je najčešće riječ o terapiji koja traje minimalno dvije godine, a lijekovi se apliciraju svakih 21 dan”, kaže nam doktorica Hasanbegović.

Iz Udruženja “Renesansa” kažu da veliku zahvalnost duguju humanim ljudima i Udruženju Pomozi.ba koje je, tokom godina, prikupilo novac za brojne oboljele od različitih malignih oboljenja, pa i od karcinoma grlića materice. Rijetke su pacijentice u BiH koje same mogu platiti skupe lijekove.

“Naši pacijenti ne traže milostinju, traže samo ono što im zakonski pripada, a to su pravo na život i pravo na dostojanstveno liječenje, ali to im je u našoj državi nažalost uskraćeno”, kaže Enida Glušac.

Dobiti dijagnozu karcinoma grlića materice u državi čije vlasti godinama pokazuju da su im onkološki pacijenti među zadnjima na listi prioriteta veoma je obeshrabrujuće za oboljele žene. Ipak, misija Udruženja “Renesansa” je da borbu s teškom bolešću učini što lakšom.

“Činjenica je da svakim danom sve više žena obolijeva i, što je najgore, sve je više mladih žena. Mi se trudimo da im pokažemo da bolest nije kraj, da se može dobro, veoma lijepo i kvalitetno živjeti i s bolešću.

Bolest trebamo prihvatiti kao sastavni dio našeg života”, kaže nam Glušac. Pitali smo onkologinju Hasanbegović kakve su mogućnosti izlječenja karcinoma grlića materice.

„Odlične, ako se bolest dijagnosticira u ranijim stadijima“, odgovara, iznova naglašavajući važnost HPV vakcine i redovnih ginekoloških pregleda. „Sve je mnogo jednostavnije i jeftinije prevenirati te liječiti u ranijim stadijima bolesti.

Uznapredovali stadij karcinoma grlića materice je teška i tužna dijagnoza“, kaže nam doktorica Hasanbegović. Rak grlića materice u BiH ostaje ozbiljan zdravstveni problem, uprkos činjenici da se u velikom broju slučajeva može spriječiti redovnim ginekološkim pregledima i HPV vakcinacijom.

Sagovornici upozoravaju da je nužno podići svijest građana, posebno roditelja, i osigurati dostupnost savremenih terapija kako bi pacijentice imale jednake šanse za liječenje kao i u razvijenim zemljama. U suprotnom, broj oboljelih i preminulih žena nastavit će rasti, iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti.