Zbog natpisa “genocidaši” ekspresno privođenje, a Mladićev mural i dalje stoji

Dok je zbog natpisa “genocidaši“ na muralu sa zastavom RS u Istočnom Novom Sarajevu uslijedilo brzo policijsko privođenje, murali koji veličaju ratne zločince u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine godinama opstaju uprkos prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje.

Predstavnici udruženja žrtava rata upozoravaju da je takva razlika u postupanju ponovo otvorila pitanje selektivne pravde i jednakih kriterija u primjeni zakona.

Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo je 20. oktobra prijavljeno da je nepoznata osoba oštetila mural u obliku zastave RS. Prema zvaničnom saopćenju, policijski službenici su radeći na rasvjetljavanju krivičnog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” došli do saznanja da se u vezi sa izvršenjem može dovesti N. K. iz Sarajeva.

“Preduzimanjem operativno-taktičkih mjera i radnji na lociranju i pronalasku lica, te ostvarenom međupolicijskom saradnjom sa pripadnicima MUP-a Kantona Sarajevo, navedeno lice je pronađeno i lišeno slobode”, stoji u saopćenju.

Naveli su i da će protiv osumnjičenog biti podnesen izvještaj Tužilaštvu BiH. Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo nisu odgovorili na dodatni upit Detektora.

Iz Državnog tužilaštva su odgovorili da će “PU Istočno Sarajevo izvještaj dostaviti Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo”. Izvještaj u Okružnom javnom tužilaštvu, kako su potvrdili Detektoru, još nisu zaprimili.

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković smatra da slučaj u Istočnom Novom Sarajevu govori o selektivnoj pravdi, ali i o hendikepu države i Državnog tužilaštva, za koje kaže da je ispolitizirano i da doslovno ne želi da radi svoj posao.

Duraković je ranije Tužilaštvu BiH podnosio prijavu za mural Ratka Mladića oslikan u centru Banje Luke. Detektor je ranije pisao kako ovaj mural oslikan uznemirava povratnike, koji zbog straha od prijetnji i pritisaka ne smiju prijaviti slične incidente.

“Kada je riječ o Mladiću i genocidu u Srebrenici, ja sam i kao građanin i kao neko ko je preživio, i kao potpredsjednik, uputio prijavu u kojoj sam prijavio NN lice koje je oslikalo mural i, naravno, gradonačelnika kao odgovornu ličnost jer je i sam kazao u medijima da ne želi i da neće ukloniti taj mural”, kaže Duraković.

Iz Tužilaštva BiH su mu u novembru prošle godine odgovorili da nije bilo moguće utvrditi da se na oslikanom muralu, bez ikakvog popratnog teksta, u vezi identifikacije oslikane osobe nalazi lik Ratka Mladića. Uložio je žalbu, ali odgovor do danas nije dobio. Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković je prošle godine javno rekao da se mural Mladića neće ukloniti, a i godinu dana kasnije odbija to uraditi.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata“, smatra da svako ko krši zakon treba snositi odgovornost, ali upozorava da je neprihvatljivo da se na jedne slučajeve reaguje, dok se drugi prešućuju ili ne dobijaju sudski epilog.

“Neko mora početi da kažnjava, neko to treba osuditi. Ali ako jedna strana radi ispravno i želi da se to sankcioniše, a s druge strane se to isto ne radi, već se podržava i krije, onda je to katastrofa“, poručuje Hasečić.

Navodi da su prijavljivali murale, grafite i javne nastupe, ali da, prema njenim riječima, konkretnih rezultata nije bilo, niti je neko to istraživao. Dodaje da takve poruke posebno pogađaju preživjele žrtve i građane koji godinama očekuju reakciju institucija.

“Očito u RS ne žele da čuju glas normalnog građanina, da ne govorim koliko to sve vrijeđa preživjele“, navodi Hasečić.

Osim u Višegradu, murali se likom Ratka Mladića nalaze se u mnogim drugim gradovima u RS, a jedan od njih je i Foča. Prijave zbog murala podnosila je i Midheta Kaloper, predsjednica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini. Međutim, samo je jedan mural Ratku Mladiću uklonjen i to, kako kaže, pod velikim pritiskom.

“U blizini sportske dvorane Partizan već godinama stoji mural Draže Mihajlovića, niko ne želi da ga ukloni, niko neće da pokrene inicijativu za uklanjanje. S druge strane imamo slučaj u Istočnom Sarajevu kako se neko može ekspresno privesti. Zašto se takav zakon ne primijeni i u drugim dijelovima BiH, prvenstveno u Foči, Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku?. Naravno da moramo biti ogorčeni i da moramo svoje nezadovoljstvo iznijeti po pitanju privođenja osumnjičenih”, kaže Kaloper.

Duraković navodi da je hendikep države što nema mehanizme da provodi svoje zakone. On tvrdi da MUP RS ne sarađuje u dijelu provođenja ovog zakona, ali da vrlo vješto manipulišu obavezu policije MUP-a Kantona ili federalne policije čija je policijska dužnost međusobna saradnja.

“MUP RS-a je iskoristio tu mogućnost i došli su do osobe”, kaže Duraković.

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je kaznom od šest mjeseci do pet godina moguće kazniti onog ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom.

Kazne su propisane i za imenovanje javnih objekata kao što su ulice, trgovi, parkovi, mostovi, institucije, ustanove, općine ili gradovi, naselja i naseljena mjesta, te se odnosi na one koji na bilo koji način veličaju osobe osuđene pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) zatražili su od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH “da smijeni čelnike Tužilaštva BiH” zbog hapšenja za slučaj u Istočnom Sarajevu, te navode da su prije ovoga morali pokrenuti niz postupaka protiv stotina osoba iz RS.

Detektor je pisao da u Bosni i Hercegovini godinama nema sankcionisanja niti reakcije pravosudnih institucija na oslikavanje murala i grafita posvećenih ratnim zločincima, te da je nakon Mladićeve smrti njegovo ime se slavilo na ulicama, stadionima i u javnom prostoru, uključujući i gradove u kojima su počinjeni zločini.

Vijesti.ba