Zbog političkih blokada slijedi nam najizazovnija godina u posljednjoj deceniji

Politika i ekonomija dvije su usko povezane i međusobno uvjetovane oblasti. Politička dinamika decenijama je u našoj zemlji za ekonomiju nepovoljna, a posljednjih mjeseci ti procesi su posebno intenzivirani te poprimaju izuzetno negativne aspekte.

U ekonomskom smislu 2022. godina će za bh. privredu predstavljati najizazovniji period u posljednjih 10-ak godina, smatra ekonomski analitičar i profesor s visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla.

“Pored eksternih faktora, koje obilježava globalna inflacija i nesmirujuća pandemija, još je veći problem izražena politička nestabilnost u našoj zemlji, koja će u ovoj godini vjerovatno usljed predstojećih izbora doživjeti vrhunac. Politika i ekonomija su neodvojive, politika kreira pravni okvir i poslovno okruženje”, kaže on.

Iluzorno je očekivati da će ekonomija rasti u ovakvim uslovima neizvjesnosti, dodaje on.

“Nestabilnost kreira poslovni pesimizam i izaziva poslovnu miopiju. To ima za posljedicu usmjerenost realnog sektora na tekuće poslovanje i održavanje, pri čemu se uopće ne gleda u budućnost. Zbog toga se ulaganja u razvoj i inovativnost svode na minimum, što u konačnici rezultira padom produktivnosti i konkurentnosti. U takvim uslovima o značajnijem rastu BDP-a se ne može govoriti. To uostalom potvrđuju istraživanja koja jasno ukazuju na vezu između visoke političke nestabilnosti i niske stope rasta ekonomije”, kazao je on.

Dodaje da se drugi problem odnosi na migracije, jer jedan od ključnih razloga za odlazak mladih i stručnih kadrova jeste politička nestabilnost i neizvjesnost u pogledu budućnosti.

“Mora biti jasno da nema ekonomije bez kvalifikovane radne snage i to će u narednom periodu predstavljati jedan od ključnih ograničavajućih faktora za rast. Treća stvar je jačanje neformalne ekonomije, budući da su politička nestabilnost, društvena polarizacija duž etničkih i vjerskih linija i autokratski obrazac vlasti povezani s većim udjelom neformalne ekonomije. To će s druge strane ugroziti i finansiranje golemog javnog aparata, na kojem se nažalost još uvijek bazira naša ekonomija”, kaže on.

Direktno ili indirektno, kroz javne službe, ustanove i preduzeća, odnosno putem tender ekonomije, oko dvije trećine poslovnih aktivnosti je pod utjecajem države, dodao je.

“Pri čemu treba naglasiti kako su državne institucije ekstraktivne, a ne inkluzivne. To su institucije koje preferiraju određenu skupinu ljudi koji pripadaju nekoj političkoj stranci, narodu ili klanu. Dobro poslovno okruženje je ono poslovno okruženje koje daje jednaku poslovnu šansu svima, bez obzira na stranačku, nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. Za takvo nešto su potrebne inkluzivne institucije, koje uključuju sve skupine i rade u interesu društva, a bojim se da u današnjim uslovima političke nestabilnosti i polarizacije društva to ne samo da neće biti moguće ostvariti, nego će se situacija dodatno pogoršati”, zaključio je Bećirović.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE