Zbog rasta državnih subvencija većina Nijemaca u anketi reklo da se više ne isplati raditi

Većina Nijemaca smatra da više nema ekonomske isplativosti raditi, s obzirom na povećane državne subvencije, pokazuje istraživanje mišljenja.

Prema anketi koju je institut INSA sproveo za novine Bild, 52 posto ispitanika ne vidi ekonomsku korist u radu, 40 posto ima suprotan stav, dok je osam posto odbilo odgovoriti na to pitanje.

Pažnju javnosti privukla je vijest o skladištaru iz Bad Oeynhausena na zapadu Njemačke koji je dao otkaz nakon što je saznao za najnovije povećanje nadoknade za nezaposlene. Prema posljednjoj odluci vlade koja stupa na snagu 1. januara 2024., ta pomoć će se povećati za 61 eura i iznosit će 563 eura mjesečno za pojedince. Treba napomenuti da država preuzima sve troškove stanovanja i zdravstvenog osiguranja za primatelje pomoći.

Skladištar koji je dao otkaz tvrdi da može zaraditi više mjesečno uz malo “rada na crno” i primanje državne pomoći nego što bi to mogao raditi na poslu. Prema izračunu novina Bild, zaposlenik koji radi za minimalnu satnicu (trenutno 13.90 eura) zaradi oko 2000 eura bruto, a nakon što se oduzmu porezi, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te nakon plaćanja stanarine i režija, ostane mu oko 600 eura, što je gotovo isto kao i naknada za nezaposlene.

Najveći broj osoba koje su skeptične prema isplativosti odlaska na posao su pristaše desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). S druge strane, birači stranaka koje čine vladajuću koaliciju, uključujući Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD), Zelene i Liberalno-demokratsku stranku (FDP), smatraju da se rad isplati.

Prošle sedmice, ministar finansija Christian Lindner izrazio je zabrinutost zbog toga da bi povlastice trebale poticati rad, a ne ga obeshrabrivati. Lindner je istaknuo da je najučinkovitiji način za izlazak iz siromaštva zapravo zaposlenje, naglasivši da je bitno da oni koji rade imaju više sredstava na raspolaganju na kraju mjeseca nego oni koji primaju državnu podršku. Ovo stajalište dijeli i predsjednik najveće opozicione stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU), Friedrich Merz.

Klix