Željeznice u BiH zapuštene, prijeko potrebne reforme i ulaganja

Bosna i Hercegovina mora ubrzano raditi na prelasku sa cestovnog na željeznički transport roba, pokazalo se to nakon blokada bh. prevoznika, kada je ekonomija pretrpjela ogromne gubitke.

Infrastrukturni projekti bi trebali biti realizovani iz Plana rasta, ali prvo treba provesti reforme.

Gdje je bh. pruga u evropskom kolosijeku i kuda idu bh. vozovi?

Entitetske željeznice bilježe višemilionske gubitke, gomilaju dugove, a vozovi voze prugama iz prošlog vijeka, koje izgledaju, kako kaže bivši zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Nedžad Branković, “kao mjesta gdje raste trava između pragova”.

“Željeznice, koje su osnov kopnenog transportnog prijevoza u svijetu, mi smo potpuno zapustili, skoro da ih nemamo.

A imali smo nekada 3.500 kilometara pruga”, ističe Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja konsultanata inžinjera Bosne i Hercegovine.

Slika je to željezničke infrastrukture, kojom bi Bosna i Hercegovina trebala trasirati put ka Evropskoj uniji.

Pa je roba umjesto prugama otišla drugim – drumskim pravcima.

Željeznice Federacije godišnje su sa deset miliona tona roba spale na transport svega šest.

Prepušteno je to cestovnim prijevoznicima, pogotovo u segmentu tečnih goriva, što je skuplje, uništava ceste, ali i okoliš, a pokazalo se i nakon blokada bh. prijevoznika – nesigurno.

“U svom voznom parku imamo sto željezničkih cisterni koje ne rade 30 godina.

To znači da je, uglavnom, drumski lobi, odnosno kamioni preuzeli prijevoz tečnih tereta u Bosni i Hercegovini.

To za posljedicu ima velike gužve u saobraćaju, zagađenost itd.

Tri do četiri voza dnevno bi dovezla sve te količine – 140 cisterni kamiona se nalazi dnevno na cesti”, naglašava Namir Mahmutović, direktor Sektora za teretni i putnički promet Željeznica FBiH.

“Nismo shvatili ulogu željeznice u društvu, ulogu željezničkog transporta.

Sve smo prebacili na cestu, što je opterećuje i zbog čega cesta propada”, kaže Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.

Veliki bh. industrijski giganti Cementara Kakanj, ArcelorMittal, GIKIL, robu uvoze i izvoze preko Luke Ploče, ali željeznice kao transportna ruta nisu samo za unutrašnje tržište već ključna karika ka evropskoj željezničkoj mreži.

Zato će se Bosna i Hercegovina za pet godina morati usmjeriti na ovaj, a ne cestovni trasport.

“Plan rasta, kad govorimo o projektima, bit će formiran tako da će se bodovati projekti po svojim prioritetima, po spremnosti za izvođenje tih projekata.

Iskreno se nadam da će željeznički projekti biti u samom vrhu, ali to ne mogu sada previdjeti”, ističe Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).

“Treba prijeći na regionalni koncept, na regionalno integriranje i funkcionalno treba integrirati željeznički sektor sa subjektima koji upravljaju robnim tokovima.

To su veliki logički operatori, to su pomorske luke i svi oni koji usmjeravaju robne tokove na željeznici”, pojašnjava Branković.

Pruge kojim vozovi voze 30 na sat, električne lokomotive u garaži, jer nismo elektrificirali pruge, a susjedi u pogon pustili voz na baterije.

Za bh. politiku to je daleka budućnost zbog željezničke mreže u koju nije ulagano 30 godina, javlja Federalna.ba.