ZENICA | Biolog Alma Kadrić: o izuzetno ljekovitom potoku Srabljinovac

Još iz davnina, poznato nam je da u našoj Bosni i Hercegovini, pored velikih turističkih destinacija, postoje i one manje, koje nisu tako često pod ogromnom lupom javnosti.
Ljudi su vijekovima prije medicinskih izuma i lijekova protiv raznih bolesti, nalazili svoj spas upravo u prirodi i njezinim veličanstvenim rezervoarima ljekovitosti.

U ovom članku govorit će vam biolog Alma Kadrić o izuzetno ljekovitom potoku Srabljinovac, koji je svoje korijenje kroz historiju proširio na tlu jednog zaseoka na području Babina kod Zenice. Kako stari ljudi tvrde, ovaj potok su često posjećivali svi ljudi naseljeni u luku gore navedenog područja, i kako tvrde – potok ima ljekovite moći! Naime, samo ime potoka nam može dosta toga reći.  Potok je obogaćen sumporom, te je mnogim generacijama liječio kožna oboljenja tokom povijesti, a priča se da svoje moći nije izgubio niti dan-danas!

Specijalno za ovu temu koja za cilj ima podizanje svijesti o prekrasnim i čarobnim destinacijama u lijepoj našoj BiH, intervjuisali smo Almu Kadrić, nastavnicu u školi koja se nalazi na području gdje je ovo čudo prirode o kojem pišemo upravo i smješteno.

1. Kao neko ko svoje zanimanje kolaborira sa prirodnim naukama, da li mi možete reći da li smatrate da je pretpostavka o tome kako je potok bogat sumporom prema Vašem mišljenju tačna i zašto?

„Potok se zove Srabljinovac, prema usmenim predajama stanovnika Babina, pa se i pretpostavka bazira na tome da se potok koristio za liječenje sraba/svraba kojeg izaziva maleni šugarac Scrabies. A ako znamo da se za liječenje scrabiesa (u narodu poznatijeg kao šuga) koristio najčešče sumpor, onda je moja pretpostavka da se u vodi nalazi izvjesna količina sumpora koja je uništavala šugarce i liječila od šuge. Čak postoji i pretpostavka da su se ljudi nekad prvo namazali blatom sa obala potoka, a onda bi se prali vodom.

Vjerujem da ako postoji usmena predaja o tome da je i tačna. Čim prije obići ću taj potok i po specifičnom mirisu sumpora uvjeriti se u tačnost te tvrdnje. A svakako bi bilo lijepo napraviti i testiranje same vode. Ako se utvrdi tačnost ove pretpostavke onda ćemo zaista moći uživati u svim blagodatima tog malenog potoka.
Sumporna kupka povoljno djeluje na:

-degenerativne bolesti zglobova i kičme (artroza, spondiloza…)

-radikulopatije (neuralgije, ishialgia, lumbalgia…)

-izvanzglobni reumatizam (fibromialgia, tendopatije, periatritis…)

-ginekološke bolesti (hronične upale, insufijencija, ovarija…)

-kožne bolesti (psoriaza, šuga i sl… ). A opet sve zavisi od same količine sumpora u vodi. A o svim svojstvima i načinima korištenja sumporne vode ćemo drugi put. Tačnije, kada se utvrdi postojanje sumpora u potoku…“, izjavljuje Alma za portal Kupujem387.

2. Znam da mnogo volite eksperimentisati i znanje učenika graditi na primjerima iz okoline, pa me zanima da li organizujete neke časove u prirodi za učenike te na taj način podstičete svjesnost o prirodnom bogatstvu naše države, čak iako se ovaj potok nalazi na malom mjestu i možemo reći da je „nevidljiv za javnost“ još uvijek?

„Hvala vam za tu konstataciju o mom radu. Svakako se trudim uvoditi zanimljive inovacije u nastavu. Ponekad organizujem časove pješačenja ili učenja u prirodi, na časovima biologije, ali u sklopu ekološke sekcije koju vodim. Sreća je pa u Babinu ima okolnih mjesta u kojima zajedno otkrivamo sve čari prirode i uživamo zajedno. Iskreno, voljela bih sve svoje časove imati upravo u prirodnom okruženju, prije nego u najmodernije opremljenoj učionici (moja nije takva, ali ne znači da neće biti). Na časovima je to bukvalno nemoguće, jer traje 45 minuta, a ako u blizini škole nemate bar livadu za izvođenje časova u prirodi, onda ni vremenski ne možete stići održati čas. Pokoji čas u 6. i 8. razredu planiram i uradim napolju. Učenici budu zaista oduševljeni. Ali s druge strane, tu je i nedostatak vremena. A otkriću vam i malu tajnu. Ako ovu školsku godinu budemo morali raditi online moj plan je, ako to škole i Ministarstvo dozvole, da organizujem časove biologije u prirodi. Sve dok to dozvoljavaju vremenski uslovi i uz obaveznu distancu biologiju i treba izučavati tako.

Svakako bih preporučila i onima koji su nadležni da što prije planiraju prostore (ne prostorije) za izvođenje nastave na čistom zraku.

Zamislite samo, livada čiji su zidovi od rijetkih, pa možda i endemičnih biljaka ili biljaka koje trebamo izučavati ( breza, lipa, bagrem, šljiva, višnja, bukva, hrast,…), klupe od starih stabala i velika tabla ispred.

A što se tiče podizanja svijesti o prirodnom bogatstvu naše lijepe države to radim, rekla bih, konstantno. Prije svega svojim ličnim primjerom, a onda i različitim vidovima edukacije, priznajući i pronalazeći različita interesovanja učenika. Kroz pronalaske interesovanja podižem svijest. Jer neko se osvješćuje boravkom u prirodi, dok drugi kreiranjem videa ili prezentacija o prirodnim ljepotama BiH. Tako da je to individualno i različito. Ali u tome i jeste čar ovoga poziva.“, rekla je Alma za portal Kupujem387.

3. Da li smatrate da su prirodni lijekovi bolji od onih napravljenih pod bujnim okom stručnjaka?

„Definitivno! Uvijek dajem prednost prirodi. Samo treba biti stručnjak i za prirodne lijekove. Npr. miješajući različite vrste ljekovitih biljaka možete dobiti izuzetno opasne spojeve. Evo jedan banalan primjer objašnjen na bosanskom jeziku. Ako miješate čaj za iskašljavanje, sa čajem za zaustavljanje kašlja, onda vaša pluća neće znati šta treba da rade i to može biti izuzetno kobno. A vrlo često čujem da se čajevi miješaju. Ja to nikada ne radim bez uputstva ili izučavanja o toj mješavini.

Ako ste moj gost i želite popiti čaj bit ćete ponuđeni sa prošlogodišnjom ili ovogodišnjom ubranom metvicom, kamilicom, lipom, šipkom, čubrom, ili vrkutom. Zavisno za koji čaj ste raspoloženi taj dan.

Lijek treba pronalaziti u prirodi, ili ako koristite proizvode koji su kupljeni gledajte da ima više procenata iz prirode nego nekih drugih.

A ako baš ne pomažu lijekovi iz prirode, svakako treba poslušati i savjete stručnjaka, pa probati i manje prirodne artikle, ako vam je baš npr. život u opasnosti.

Npr. ako imate nisko željezo u krvi pijte prvo čaj ili sok od žare, jedite jabukov pekmez, puno špinata, aronije. Pa ako to ne pomogne uzmite tothemu ili neki drugi lijek, jer vam je očito nivo željeza prenizak. Ali i tada se savjetujte sa stručnjakom, vašim ljekarom, ili potražite mišljenja više stručnjaka. Uzmimo za primjer, kada vam je konstatovano nisko željezo u krvi, onda pitajte ljekara mogu li pokušati prirodno da podignem nivo željeza, i koliko mi vremena dajete za to, pa tek onda ako to ne pomogne da kupite propisani lijek.

Nama je nekada lakše kupiti lijek u apoteci, nego istražiti u prirodi, ili se bar informisati o tome.

Pored ljekovitih biljaka svakako bih naglasila vrijednost korištenja meda, i propolisa u ljekovite svrhe i u jačanju imuniteta. Posebno u danima različitih viroza.“, kazuje Alma za Portal Kupujem387.

Kupujem387 / Adis Arnaut