ZENICA: Da li je najzagađenije naselje na Balkanu u BiH?

Zeničko prigradsko naselje Tetovo spada među najzagađenija naseljena mjesta u našoj zemlji. Zbog blizine kompanije ArcelorMittal Zenica, odnosno njenih odjela koji ugrožavaju vazduh, vodu i tlo, te deponije metalurškog otpada Rača, na kojoj je deponovano na milione tona otpadnog materijala iz nekadašnje Željezare i sadašnjeg AMZ-a, stanovnici Tetova su ugroženi godinama.

Kontaminacija

– Živimo u najzagađenijem mjestu na Balkanu! To zna i Grad Zenica, to zna država Bosna i Hercegovina. Živimo pored ArcelorMittala koji je na nesreću stanovnika Tetova došao ovdje. Nismo zadovoljni radom ove kompanije. Imamo kontaminaciju vode, zraka i tla. Ugroženi smo od njih, kazao je Samir Kubat, predsjednik zeničke Mjesne zajednice Tetovo.

On je ustvrdio da i pored mjerenja, koja su ranije pokazala koliko veliko je zagađenje i svih upozorenja ljudi koji znaju kolika je opasnost za ljude koji žive u ovom naselju, niko ništa ne preduzima da se stanje popravi.

Na pitanje da li on i njegova porodica konzumiraju voće i povrće uzgojeno u Tetovu, Kubat je odgovorio da ni on, niti njegova porodica, kao ni većina komšija ne jedu voće ni povrće odavde, jer bi “to bilo ravno samoubistvu”.

– Ne znam ima li svrhe da neko proizvodi hranu zasijanu na ovako zagađenom tlu, rekao je Kubat.

Samir Kubat: Niko ne reaguje

Predsjednik MZ Tetovo objasnio je da u naselju ima dosta umrlih od karcinoma, posebno karcinoma pluća i grla.

Federalni zavod za agropedologiju vršio je ranije mjerenja zagađenja tla u zeničkom naselju Tetovo. Ejub Trako, pomoćnik direktora za pedologiju i melioracije, vjeruje da je tlo zagađeno, ali ne u mjeri da predstavlja preveliku opasnost.

– Federalni zavod za agropedologiju je kontinuirano ispitivao zemljište u Zenici, u periodu od 2011. do 2015. godine. Bila su intenzivna istraživanja na 12 lokacija na području tadašnje Općine Zenica, između ostalog i u naselju Tetovo. Takođe je Federalni zavod za agropedologiju ispitivao zemljište i procjedne vode, ejakulat kroz zemljište. Federalni zavod za poljoprivredu ispitivao je hranu, odnosno biljni materijal i mlijeko. Nakon sveobuhvatnih petogodišnjih istraživanja sada se vrši monitoring, svake tri godine se prati stanje zemljišta, a mi to i sada radimo. Prije rata Zavod za agropedologiju je ispitivao zemljište i kontaminaciju zemljišta, od 1986. do 1991, godine. Poslije rata smo mi nastavili sa ispitivanjem, pojasnio je Trako.

On je istakao da su sva zemljišta na području Zenice alkalična. Takva zemljišta su, veli, dobra ili vrlo povoljna sa aspekta kontaminacije, da u takvim zemljištima neorganski kontaminanti, teški metali kao što su olovo, kadmij i hrom, uglavnom su u nepristupačnim inaktivnim oblicima.

– Bogom dano je da su zemljišta na području Zenice alkalična, karbonatna. Uglavnom, od 12 lokacija na kojim su vršena mjerenja, na njih devet su takva. Na tri lokacije su nešto kiselija zemljišta. Potrefilo se da su te lokacije i najudaljenije od centra emisije. To su područja Janjića, Šerići i Stranjani. To su opasnija zemljišta sa aspekta kontaminacije. Karbonatna zemljišta su potencijalno opasna. Teški metali su u takvim zemljištima u inaktivnom obliku, dakle, fiksirani su za čestice tla i oni predstavljaju potencijalnu opasnost, naglasio je Trako.

Na pitanje šta su konkretno pokazala mjerenja, Trako je odgovorio da su pokazala da u području Zenice, naročito u strogom centru, imamo prisustvo teških metala kao što su olovo, kadmij i nikl, da su neki antropogenog porijekla, a neki litonskog porijekla.

– Što se tiče organskih polutanata, ispitivali smo prisustvo pahova, takozvanih policikličkih aromatskih ugljovodonika, ispitivali smo polihlorirane bifenile koji su sada aktuelni kod Mostara. Činjenica je da takvih organskih polutanata ima manje. Pahovi su, uglavnom, produkt nedovoljnog sagorijevanja iz izduvnih gasova, rekao je Ejub Trako.

Na pitanje imaju li razloga stanovnici Tetova da budu zabrinuti, Trako je odgovorio da je činjenica da zemljište ima svoj kapacitet, da je ono akumulator određenih teških metala, da sve dok zemljište može relativno držati pod kontrolom te polutante, stanje je, veli, relativno dobro.

– Ne mogu reći za zrak. Zemljište jeste zagađeno, ali nije enormno zagađeno, pogotovo ne organskim polutantima. Dakle, još uvijek se može živjeti na tom zemljištu. Mi smo dali preporuku za dvije zone. Prva je zona užeg centra, a druga je šireg dijela od centra emisije. Preporučili smo kako da se koristi to zemljište. Naša je preporuka da se u strogom centru isključivo koristi poljoprivredno zemljište u staklenicima i plastenicima. Treba izvršiti remedijaciju tog zemljišta. Mi preporučujemo fitoremedijaciju. To znači da je neophodno da se na prostoru gdje će biti podignut plastenik zasiju trave, odnosno biljke koje su fitoremedijatori i izuzetno dobro usvajaju te teške metale (suncokret, kopriva; op.a.). I to u najmanje dva navrata. I takvo zemljište se poslije zatvori staklenikom ili plastenikom i zaštiti od uticaja svana, da ne dolaze kontaminanti na to zemljište. Na tom zemljištu se može proizvoditi relativno zdrava hrana, naglasio je Trako.

/Muhamed Tunović

U drugom krugu su preporučene takođe određene biljke da se mogu koristiti, a to su biljke koje ne usvajaju toliko teške metale, odnosno ne pohranjuju ih u svojim plodovima, kao što to rade biljke koje se koriste kao fitoremedijatori.

Strah

Bez obzira na činjenicu koliko je zagađeno tlo, voda i zrak u Tetovu, stanovnici ovog zeničkog prigradskog naselja, zabrinuti su za svoje zdravlje. Većina ih se jednostavno boji sijati i jesti voće i povrće, hranu dobijenu tu, pa čak i koristiti mlijeko i mliječne produkte krava koje pasu travu koja je pokošena u ovom i okolnim mjestima.

OSLOBOĐENJE