ZENICA NA ČEKANJU: Kako smo postali grad vječitih skela, raskopanih ulica i probijenih rokova?

Vizuelni identitet Zenice već duže vrijeme obilježavaju građevinske skele, raskopani trotoari i privremena saobraćajna signalizacija. Rekonstrukcije ključnih saobraćajnica, uređenje pješačkih zona i lokalnih puteva projekti su koje građani načelno pozdravljaju, jer su gradu hitno potrebni modernizacija i osvježenje. Međutim, ono što izaziva opravdanu zabrinutost i zamor javnosti jeste dinamika izvođenja tih radova.

Pitanje koje se postavlja pred lokalnu javnost i donosioce odluka nije da li nam je rekonstrukcija potrebna, već zbog čega projekti od javnog značaja u Zenici gotovo po pravilu ulaze u fazu dugotrajnih produžetaka?

Svakodnevica u tranziciji: Uticaj na kvalitet života

Kada se rokovi za završetak radova na ključnim gradskim tačkama probiju za nekoliko mjeseci, posljedice nisu samo administrativne. One direktno utiču na svakodnevnu ekonomiju i psihologiju grada. Saobraćajni kolapsi u špicama, otežan pristup poslovnim objektima i pješačke zone koje privremeno postaju neprohodne, stvaraju hroničan osjećaj nefunkcionalnosti.

Dugotrajna gradilišta u urbanim zonama imaju i svoju estetsku težinu. Kada građani mjesecima prolaze kroz raskopane ulice, stvara se podsvjesni osjećaj zapuštenosti prostora. Grad gubi svoj prepoznatljivi impuls, a svakodnevne obaveze postaju logistički izazov za vozače i pješake.

Gdje se kriju uzroci hroničnog kašnjenja?

Da bi se problem riješio, potrebno je locirati njegove stvarne uzroke, koji najčešće leže u procedurama i načinu upravljanja projektima:

 Sistemski problemi s javnim nabavkama: Prema zakonskim okvirima, kriterij najniže cijene često preteže nad kriterijem tehničke opremljenosti i kapaciteta izvođača. Na taj način poslove nerijetko dobijaju firme koje nemaju dovoljno operativne snage da projekat iznesu brzo i efikasno.

 Nedostatak striktnih mehanizama odgovornosti: U ugovorima o javnim radovima rijetko se efektivno primjenjuju penali za kašnjenje. Kada izvođači znaju da probijanje rokova ne nosi ozbiljne finansijske ili pravne konsekvence, motivacija za rad u više smjena ili uvođenje dodatne mehanizacije svedena je na minimum.

 Izazovi na terenu i planiranje: Čest izgovor za kašnjenje su “nepredviđene okolnosti na podzemnim instalacijama”. Ipak, u modernom građevinarstvu, detaljno i analitično snimanje terena prije početka radova moralo bi biti standard, a ne naknadna pamet koja zaustavlja bagere.

Ka boljim standardima u upravljanju gradom

Zenica ima pravo i potrebu da se razvija, ali taj razvoj mora pratiti profesionalizam. Tolerancija prema stalnim kašnjenjima ne bi smjela postati dio lokalne političke i društvene kulture. Građani koji uredno izmiruju svoje obaveze prema zajednici s pravom očekuju da se javni novac troši efikasno, a da se radovi izvode u rokovima koji su stručno procijenjeni i potpisani.

Uvođenje strožije kontrole nad izvođačima, transparentno polaganje računa za svaki dan kašnjenja i bolja koordinacija komunalnih preduzeća jedini su put ka gradu koji se razvija planirano i dostojanstveno. Jer uspjeh jednog projekta ne mjeri se samo time što je završen, već i time koliko je poštovano vrijeme onih zbog kojih je građen.