Portal 072info

Zeničanin Amil Mehić, student PMF magistrirao sa prosječnom ocjenom 9,38!!!

Amil Mehić, student  Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i stipendist Fondacije “Izvor nade“ u oktobru je magistrirao s prosječnom ocjenom 9,38. Rođeni Zeničanin u intervjuu za stranicu Fondacije “Izvor nade“ govori o postignutim rezultatima, ulaganjem države i nadležnih institucija u obrazovanje, te značaju volonterskog angažmana u današnjem vremenu.

Nedavno ste magistrirali na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.  Možete li reći nešto više o temi s kojom ste uspješno završili vaš magistarski studij?

Tema o kojoj sam pisao odnosila se na analizu “Savremenih političko-geografskih i demogeografskih problema minijaturnih zemalja svijeta i teritorija posebnog statusa”, dakle aktuelni problemi stanovništva i političko-geografske prirode za zemlje i teritorije koji su manje atraktivne u savremenim geografskim proučavanjima.

Završili ste magistarski studij  s prosjekom 9,38 , a magistarski rad odbranili s ocjenom  10?  Koliko je uloženo truda u ovako impresivan prosjek?

Ma koliko se činilo da je Bolonjski sistem prebrz i da proizvodi tek olahko diplomante i magistrante, svako vrijeme pa i ovo sadašnje zahtijeva i  vrednuje znanje odnosno vještine. U tom smislu potrošeno je  poprilično mnogo truda i zalaganja, a sam podatak da je izrada magistarskog rada trajala  14 mjeseci potvrđuje tu konstataciju.

Šta je potrebno da imamo uspješne studente poput vas?

Najprije da kažem da  je puno uspješnijih studenata od mene, pa bi oni znatno bolje odgovorili na ovo pitanje. Potrebno je kvalitetno popuniti svoje vrijeme, a to podrazumijeva obavljanje više aktivnosti odnosno naše maksimalno angažovanje na polja nauke, humanosti, volonterskog rada i drugih vidova druženja. Ispravno posložene i organizovane navedene aktivnosti neće nam ostaviti puno slobodnog vremena, pa ćemo svaki minut i sat cijeniti i koristiti na najbolji način. Slobodno vrijeme  prvi je znak naše neorganizovanosti i nemara koje nas nikada neće odvesti putem bilo kakvog uspjeha.

Da li ste zadovoljni ulaganjem države i nadležnih institucija u obrazovanje?

U našim okolnostima  jesam jer ulaganje u obrazovanje proporcionalno je nivou društveno-ekonomske razvijenosti države. Trenutni nivo obrazovne strukture stanovništva mnogo je povoljniji u odnosu na neke ranije periode. Normalno je da se ne možemo porediti sa razvijenim evropskim zemljama. Ipak, moramo primjetiti znatne pomake u obrazovnom sistemu naše zemlje, kako u državnim tako i privatnim obrazovnim institucijama. Najbolji primjer tome jeste podatak o broju stranih učenika i studenata koji se trenutno obrazuju u Bosni i Hercegovini.

Na  koji način studenti mogu dati svoj doprinos u kreiranju boljeg i kvalitnijeg bh. društva?

Najbolji doprinos studenata jeste njihovo zalaganje, trud i učenje jer je ključni resurs  21. vijeka, ustvari “znanje”.  Samo marljivim radom i usvajanjem modernih, za 21. vijek, neophodnih vještina, možemo doprinijeti našem društvu, odnosno domovini. Ako su naši roditelji svoj doprinos društvu davali na ratištima, braneći ovu zemlju i narod, naše traganje za kompetencijama i znanjem gotovo je podjednako bitno kao što je bila bitna  i njihova borba.

Tokom studija dali ste i nesebičan doprinos radu nevladinog sektora kroz rad u Fondaciji “Izvor nade“?

Iza svake uspješne osobe krije se mnoštvo aktivnosti dopunske odnosno volonterske prirode. Nošen tim motivom, uz izuzetno podršku svojih prijatelja, bio sam dio ove vrlo aktivne fondacije, koja možda predstavlja najreprezentativni  primjer kako mladi ljudi zapravo mogu  igrati i odlučujuću ulogu u mijenjanju  našeg društva.  Uvijek sam se nosio rečenicom “Istina je da ne možemo svoj doprinos društvu u studentskim danima dati finansijskim putem, ali možemo izdvojiti dio svog vremena kako bismo u društvu bili ambasadori  humanosti,  dobra i  istinskih moralnih načela“.

Mnogi studenti razmišljaju o odlasku iz BiH nakon studija. Kako zadržati mlade u BiH?

Samo prisustvo osobe u grupi ljudi koji su u nekoj  odlučujućoj borbi, istu osobu momentalno svrstava u jednu od onih koja se bori. Sve one koji imaju priliku otići iz ove zemlje, a to ne urade, smatram već određenim borcima. Globalizacijski uvjeti i ne prave neku razliku među mladom populacijom.  Kada to shvate, mladi će svoju budućnost graditi u našoj zemlji. Odgovoriti na pitanje kako zadržati mlade u našoj zemlji zapravo znači i riješiti najvažniji problem jer su mladi ljudi nosioci kreativnih i inovativnih vještina bez koje društvo nije u mogućnosti opstati. Poslijeratna Bosna i Hercegovina,  koliko-toliko,  stvara  mogućnost mladima  na putu sticanja znanja kojim oni postaju društveno korisni članovi zajednice. Smatram da država osnivanjem instituta, visokih škola, akademija i univerzitetskih centara može dovesti u red trenutni nesrazmjer prirodnih potencijala i društveno-ekonomske  strukture.

Ukoliko biste trebali sebe predstaviti u tri riječi, koje biste odabrali?

Ljubav prema nauci!

 Biografija

Amil Mehić rođen je u Zenici 10. juna 1991. godine gdje je završio Prvu gimnaziju odličnim uspjehom. U periodu 2010-2016. godine pohađa studij Geografije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, smjer Nastavnički. Isti studij završava u oktobru 2016. godine, prosječnom ocjenom  9,38  stekavši akademsko zvanje Magistra geografije.

Posebno interesovanje iskazuje na polju regionalno-geografskih sadržaja i demografije.

 

Podijelite članak