Zeničanin uzgaja i prerađuje voće i povrće bez aditiva

Potencijali poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji su veliki i ogledaju se u povoljnim agroklimatskim uvjetima, gajenju velikog broja različitih poljoprivrednih kultura, kvalitetnom i nekontaminiranom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima odlične kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih proizvoda, tradiciji proizvodnje, te znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača.

– Korisnik sam poticaja Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK jer je to jedini način da bi svi poljoprivrednici mogli opstati – naglašava Suša.

Počeci bavljenja poljoprivredom
Vlasnik poljoprivrednog obrta domaće radinosti „ASA“, 49-godišnji Sanel Šuša iz Zenice se uzgojem, otkupom i prodajom šumskih plodova, kao i uzgojem raznih poljoprivrednih proizvoda bavi još od 2012. godine.

– Obrt sam registrovao 2014. godine. Odlučio sam se baviti poljoprivredom jer sam kao maloljetan postao 70% ratni vojni invalid, te sam bio u teškoj finansijskoj situaciji. Čuo sam da Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom zapošljava i pomaže osobe sa invaliditetom, nakon čega sam stupio u kontakt s njima. Oni su mi sve detaljno objasnili i pomogli mi, na čemu im se iskreno zahvaljujem. Prilikom zapošljavanja sam dobio određena finansijska sredstva i tako sam radio i štedio, te ulagao u druge stvari – kaže Šuša.

Zasađenih preko 300 sadnica višnje
Ukupno obrađuje oko 10 duluma zemljišta, ima zasađenih više od 300 sadnica višnje, a na površini od 700 kvadratnih metara, u plastenicima uzgaj voće i povrće, ali i rasad.

– U plastenicima uzgajam: jagode, paradajz, paprike, krastavce, grah, te ostale proizvode, za šta je potražnja u manjim količinama, te se bavim proizvodnjom rasada za svoje, ali i potrebe mnogih građana. Ukupno imam oko 10 duluma zemljišta na raspolaganju za uzgoj, te imam zasađenih oko 300 komada višanja. Nešto koristim za naše i punčeve potrebe, jer je zemljište od punca, zatim imam zasađenih različitih vrsta voća, koje koristim za pripremu sokova i pekmeza. Pravim domaće sokove od višanja, jabuka i kruške, te vršim kompenzaciju svoje višnje za druge šumske proizvode za pravljenje sokova, od borovnice, kupine, drijena, od čega pravim sokove i prodajem ih. U prodaji još imam: krompir, grah, luk, mrkvu, paprike, paradajz, krastavac i rane jagode iz plastenika. Vršimo i otkup maline i kupine – kaže Šuša.

Sokovi bez vode, šećera i drugih aditiva
Iako uzgaja kvalitetno i zdravo voće i povrće, te pravi sokove bez aditiva i šećera, te iako su mnogi građani prepoznali kvalitet njegovih proizvoda, inflacija i brojna poskupljenja se, ipak, kaže, Šuša, itekako primijete.

– Da budem iskren, i nisam baš zadovoljan potražnjom. Vjerujem da je razlog besparica i što su skupe ostale stvari pa narod štedi za ono što mora baš da kupi. Najviše i najbolje mi ide prodaja jagoda, pa krastavca, i podjednako paradajza i paprika, kada su u pitanju proizvodi iz plastenika. Mogu reći da je potražnja za svim sokovima u podjednakoj mjeri, kao i prodaja, a i nisam ni skup pa možda radi toga prodaja sokova ide dobro. Sokovi su bez vode, šećera i drugih aditiva. To znaju osobe koje konzumiraju naše sokove, a svoj obraz ne bih dao ni za čitav dunjaluk – kaže Šuša.

Korisnik poticaja resornog ministarstva
– Redovni sam izlagač na sajmovima organske i poljoprivredne proizvodnje i dobijam pohvale za svoje proizvode. Veliki sam zagovornik kupovine domaćih proizvoda. I konzumiram domaće proizvode, ali ih i proizvodim na bazi organskog uzgoja, tako da imam sve više kupaca i pohvala – kaže Šuša.

Poljoprivreda ima veoma važnu ulogu u ukupnom razvoju Zeničko-dobojskog kantona i primjenom adekvatnih proizvodnih standarda i unaprjeđenjem obima ekonomije u proizvodnom procesu, poljoprivreda je označena kao bitan element privrednog razvoja.

Prepoznala je to i Vlada Zeničko-dobojskog kantona, odnosno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK. Tako su, po Programu utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona, za poticaje u poljoprivredi za 2022. godinu opredijeljena sredstva za poticaje u poljoprivredi u ukupnom iznosu od 4.000.000,00 KM. Od navedenih sredstava relizovan je Program utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za podsticanje jesenje sjetve u iznosu od 243.000,00 KM i Program utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za podsticanje proljetne sjetve za 2022. godinu u iznosu od 350.000,00 KM.

– Korisnik sam poticaja Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK jer je to jedini način da bi svi poljoprivrednici mogli opstati. Zahvaljujući Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, koristim, kao obrtnik, poticaj za plasteničku proizvodnju. Također, ovo ministarstvo pomaže nabavku sjemena za proljetnu sjetvu što, naravno, dokazujemo fiskalnim računom. Ove godine sam koristio i sredstva za proširenje poljoprivredne proizvodnje u poljoprivredi, za nabavku solarnih panela sa pratećom opremom, a što će mi mnogo pomoći za nastavak održivosti mog obrta, kako bih, u konačnici, sebi i svojoj porodici, obezbijedio normalan život – ističe Šuša.

Jedan je od onih koji konstantno promovišu značaj domaće proizvodnje te ukazuje građanima i potrošačima na važnost uzgoja, kupovine i konzumiranja domaćih proizvoda.

– Redovni sam izlagač na sajmovima organske i poljoprivredne proizvodnje i dobijam pohvale za svoje proizvode. Veliki sam zagovornik kupovine domaćih proizvoda. I konzumiram domaće proizvode, ali ih i proizvodim na bazi organskog uzgoja, tako da imam sve više kupaca i pohvala. Sajmovi su velika reklama, odnosno prilika za promociju kvalitetnih domaćih proizvoda. Ovim putem bih apelovao na sve one koji imaju svoju zemlju za obrađivanje, da je maksimalno iskoriste, kako bi svi imali zdravu i kvalitetnu hranu, te znali šta jedu. Volio bih da se organizuje poštena zadruga za otkup poljoprivrednih proizvoda, da ne dođemo u situaciju kao sa malinom, da se otkupljuje a nema gdje da se proda, te da se nadležni na svim nivoima angažuju i otkupe sve viškove proizvoda i da ih prodaju na našem ili evropskom tržištu, kako bi svi imali koristi, a vjerujem da bi i građani više sijali i sadili – kaže Šuša.

Naša riječ