Zimi je najteže penzionerima (VIDEO)

Građani Bosne i Hercegovine uveliko se spremaju za predstojeću sezonu grijanja. Različiti su načini zagrijavanja kuća i stanova, a najisplativiji su drva i pelet. No, iako najjeftinija, cijena drva u posljednjih pet godina raste, pa najugroženijim kategorijama nije lahko obezbijediti topao dom.

Čuvanje zdravlja

Ahmet Alibabić, predsjednik Udruženja penzionera Bihać, napominje da penzioneri u gradu na Uni imaju mogućnost po nižim cijenama kupiti drva ukoliko nabavku izvrše preko Udruženja. Da nije te pogodnosti, kaže, teško bi izašli nakraj sa poskupljenjima ogrjeva.

– Prije pet godina metar drva preko našeg udruženja koštao je 50, a sada 62 KM. To nije neko znatno povećanje cijena, ali je tada bila na slobodnom tržištu cijena 75 KM, da bi sada iznosila od 110 i 120 KM. Problem je što penzioner ne može sakupiti gotov novac da pet metara drva plati odjednom i posebno taj problem imaju penzioneri sa minimalnim penzijama, ističe Alibabić.

Dodaje kako bi se građani radije grijali peletom, ali nemaju svi novca za kupovinu peći. Zeničani se nadaju da će kvalitetno biti riješeno daljinsko zagrijavanje grada i da se neće ponoviti januar 2017, kada su se mrznuli u svojim domovima na minus 24 bez daljinskog grijanja. U idealnim uslovima, to bi trebalo biti krajem 2020. godine.

– Novi sistem grijanja koji će početi sa radom u zimu 2020. i konačno će zamijeniti upotrebu uglja za grijanje grada, dovest će do drastičnog smanjenja zagađenja. Godinama radimo na ostvarenju tog cilja i presretan sam što je prvi kotao već stigao u krug kompanije. Ovo je važna prekretnica u projektu od historijskog značaja za Zenicu, kazao nam je Biju Nair, generalni direktor kompanije ArcelorMittal Zenica.

Do tada, oko 14.000 korisnika daljinskog grijanja u Zenici, koji koriste 700.000 kvadratnih metara stambenih i 200.000 kvadrata poslovnih prostora, grijat će se sa dva kotla iz 1974. godine i moliti Boga da ne budu oštre zime, da se sistem ne bi raspao.

Predsjednik bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE Edhem Bičakčić za Oslobođenje kaže kako naša zemlja dovoljno proizvodi električne energije da može pokriti potrebe koje bi nastale ukoliko bi znatnije porastao broj onih koji se griju na struju.

– Što se tiče cjenovnog i tarifnog sistema, domaćinstva su u tzv. socijalnoj kategoriji i ovdje ne važe ekonomski rezoni. Zaista nema prostora za neko dalje snižavanje cijene u odnosu na ovaj tarifni sistem. On prepoznaje struju za grijanje i ima odgovarajući popust, tako da oni koji se danas griju na električnu energiju, plaćaju manje račune od onih koji se griju na prirodni plin ili putem centralnih sistema. Možda su skuplji u odnosu na pelet i drva, ali je komfor daleko veći i traži manji angažman, ističe Bičakčić.

Nisveta Milić iz Sarajeva kaže nam da se grije na TA peć.

“Platim oko 150 maraka mjesečno ako odvrnem, ako ne odvrnem, onda manje. Sve zavisi kakva je hladnoća. Drva jesu isplatnija, ali kada malo sagledam, ovako ću dati malo više novca, ali ću sačuvati zdravlje”, kaže nam Milić.

“Grijem se na struju i plaćam oko 70 maraka mjesečno. Drva jesu isplatnija, ali više su zahtjevna, treba čistiti, treba svašta nešto”, kaže nam Edin Karkelja, također iz Sarajeva.

Sarajka Sabaheta Prijepoljac nije zadovoljna cijenom centralnog grijanja, ali ni uslugom.

“Centralno grijanje plaćam 154 marke mjesečno za trosoban stan. Nismo baš zadovoljni, ali šta možemo, kako nam je, tako nam je. Cijena bi mogla biti niža, koliko se plaća, i ne grije se kako treba”, kaže nam Prijepoljac.

Subvencija Vlade

Vlada FBiH je na proljeće odlučila da plin bude skuplji za 30 posto od 1. maja ove godine. Ipak, Vlada Kantona Sarajevo je početkom juna predložila kratkoročne mjere s ciljem prevazilaženja posljedica poskupljenja cijene prirodnog gasa, na način da Kanton subvencionira dio cijene KJKP Sarajevogas d.o.o. od 1. septembra do kraja godine za iznos povećanja, s ciljem da se fakturisana cijena prema kategorijama kupaca Sarajevogasa održi na nivou do 1. maja 2019.

https://www.youtube.com/watch?v=O1zlPYXx764

Oslobodjenje.ba