Zimske gume nesigurne u proljeće

Voziti sa zimskim pneumaticima u proljeće, kada su temperature često i preko 25 stepeni je kao da upravljate automobilom koji ima loše, stare gume, pa i gore od toga.

Prema podacima AMSS-a, u prvih deset mjeseci 2015. u saobraćajnim nesrećama u Srbiji poginula je 501 osoba, 55 više nego u istom periodu 2014. godine.

Svake godine oko 1,3 miliona ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama širom svijeta. Jedan od glavnih razloga je gubitak kontrole nad vozilom.

Za dobar kontakt sa podlogom zadužene su, prije svega, gume. Nije ni ekonomski isplativo voziti zimske gume u proljeće, a posebno preko ljeta, jer su napravljene od mnogo mekše smješe i troše se i do četiri puta brže od ljetnjih pneumatika.

Mi obično kažemo da život nema cijenu, ali svaki drugi automobil je “obuven” u zimske pneumatike, a tako će ostati i preko ljeta. Zašto pokušavamo da uštedimo tamo gdje štednja nije moguća?

Za protekle dvije decenije industrija pneumatika je toliko napredovala da su zimske gume postale “upotrebljive” tokom cijele godine. One jesu upotrebljive, ali ni izdaleka ne nude ono što pružaju ljetnji pneumatici.

Konkurencija je učinila svoje. Kvalitet pneumatika se toliko poboljšao da neki proizvođači nude zimske gume sa kojima je moguće voziti i brže od 240 km/h, ali je zaustavni put sa takvim gumama i pri takvim brzinama duži za više od 50 metara!

Potrošnja goriva se ipak povećava zbog namontirane zimske “obuće”, to je zbog temperature vazduha, i naravno još veće temperature asfalta, koji znatno omekšava zimsku gumu, koja tada proizvodi veće trenje.

Ovo morate znati

Osnovna razlika između ljetnjih i zimskih guma je u “šarama”, tj. lamelama, kojih ima pet puta više nego na ljetnjem pneumatiku. Bitna razlika je i u “smješi” gume, koja je osjetno mekša kod zimske gume, a takođe postoji velika razlika i u “kosturu” gume, koji se pravi od različitih kompozitnih materijala.

Najveća prednost zimske gume je, nije potrebno napomenuti, na snijegu. Međutim, podatak da zimske gume imaju preko 20 posto duži zaustavni put pri brzini od samo 100 km/h, odnosno za preko 30 posto duži zaustavni put pri brzinama od 130 km/h je podatak od kojeg bi trebalo da vam se slijedi krv u venama.

Zimski pneumatik je bolji samo ako je temperatura ispod 7ºC, ali samo na suhom putu. Na mokrom kolovozu, sve dok je temperatura u plusu, u velikoj je prednosti ljetnji pneumatik.

Svjestan sam da ste čitali puno tekstova, koji vam sugerišu upravo suprotno, ali ja vam samo adekvatno prenosim rezultate preciznih mjerenja.

Zimski pneumatik na mokrom, ima za preko 10 posto duži zaustavni put nego ljetnja guma. To vam se može učini “malo”, ali to je izuzetno velika razlika. Nekada vas od sudara, odnosno od smrti dijeli samo jedan metar. Da li su životi vaše porodice baš toliko beznačajni, da mislite da je 10 posto ništa?

Na suhom putu, dakle na brzinama primjerenim autoputu, već je na 130 km/h razlika u dužini kočenja preko 30 posto.

Pri brzini od 100 km/h, do zaustavljanja prosječenom ljetnjem pneumatiku treba 39,5 metara, dok prosječnom zimskom pneumatiku treba 49 metara.

Ljetnje gume na kompleksnim testovima daju mnogo bolje rezultate od zimskih guma. Naime, mekša smješa zimskih guma na visokim temperaturama dolazi još više do izražaja i pruža mnogo slabiji kontakt sa kolovozom.

Činjenica je da više dobijate ako cijele godine koristite ljetnje gume umjesto zimskih, pod uslovom da zime budu bez snijega, kao prethodne.

Naravno, najbolje je imati set zimskih i ljetnjih pneumatika. A još je bolje da uvijek kupujete gume vrhunskih brendova, jer neki proizvođači za naše tržište isporučuju gume lošijeg kvaliteta.

Morate biti svjesni da pneumatici Tigar ili Sava pri brzini od 100 km/h, dakle ljetnje gume, utroše 40 metara, što je mnogo bolje nego da imate zimsku gumu ili polovnu gumu, ali vrhunske gume kao što su Brigstone, Pirelli, Goodyear, Dunlop, Continental zaustave vozilo za oko 35 metar.

Michelinu treba 37 metara (Primacy 3), navodim ga zasebno, jer će me mnogi pitati zašto niste naveli Michelin, koji već jednu deceniju nije napravio gumu koja nudi najviše stabilnosti i najkraće zaustavne puteve. Njima su ciljevi neki drugi, ekologija i udobnost.

Rezultati su prosjek mjerenja uglednih engleskih, italijanskih, francuskih i njemačkih uglednih institucija i auto magazina, a sve u cilju da bi se dobila objektivna slika.

Da li je pametno kupovati polovne pneumatike?

Na žalost, kod nas se polovni pneumatici i dalje nalaze u prodaji kod brojnih vulkanizera, koji ih nude kao očuvane, kvalitetne pneumatike. Iako je prošle godine konačno donijet zakon kojim se zabranjuje uvoz polovnih guma, one su i dalje prisutne na tržištu.

Tragedija je još izraženija ako se ima u vidu da se mnogo više proda polovnih nego novih guma. Iako je mnogo puta do sada iznošeno da su takvi pneumatici opasni, naši vozači tjeraju po starom i kupuju gume koje su došle sa zapadnoevropskih otpada.

Ako takav pneumatik montirate na automobil koji sa lakoćom postiže maksimalnu brzinu od 200 km/h, možete misliti kakve posljedice može da izazove pucanje pneumatika pri datoj brzini. Na žalost, takvih primjera je u crnim hronikama mnogo, ali većina vozača misli “neće se to desiti baš meni”.

Mnogi kupci takvih guma pravdaju svoj izbor nedostatkom novca, pa smo mi provjerili da li uopšte može da se uštedi.

Moderni pneumatici napravljeni za velike brzine nisu tako otporni na defekte i loš kolovoz kako se ponekad misli. Guma koja može da izdrži 220 km/h je tanka i veoma nježna za vožnju preko ivičnjaka i rupa.

Promjene koje dolaze na pneumatiku često nisu vidljive, te se kupac lako prevari i pomisli kako je sa gumom sve u najboljem redu. Neki to shvate kasno, tek poslije doživljene tragedije.

Još je gore što su time ugroženi i oni učesnici u sobraćaju koji održavaju svoje vozilo i kupuju nove pneumatike.

Saobraćajna policija sprovodi kontrolu pneumatika samo vizuelno, tj. mjeri dubinu šare, koja ponekad ne ukazuje na lošu gumu.

Pored dubine šare, na stanje pneumatika utiče i to koliko je pneumatik star, jer se elastičnost gume vremenom smanjuje, čak i ako je automobil garažiran. Oslanjati se samo na dubinu šare je u potpunosti nedovoljno.

Ako sve dobro sračunate, doći ćete do zaključka da kupovinom polovne gume samo bacate novac, a glavu stavljate u torbu – i to ne samo svoju. Bilo kakva nova guma može bez ikakvih problema da izdrži nekoliko godina, pod uslovom da vodite računa o načinu na koji vozite, a polovna teško.

Ako mislite da ste napravili dobar posao i platili “samo” 2.000 dinara za polovnu gumu koja je na zapadu plaćena dva eura, onda se varate. Sve ovo važi i za sportske automobile, samo je kod njih još izraženije.

Sa druge strane, naš zakon nije dovoljno restriktivan, pa član 61, stav 3 kaže da dubina šare pneumatika po obimu i širini protektora ne smije iznositi manje od 1 mm za putničke automobile i kombinovana vozila. Dubina šare od samo 1 mm u potpunosti je nedovoljna za sigurne kretanje po mokrom kolovozu, čak i u donjim područjima dozvoljenih brzina, a da pri tome zakonodavac uopšte nije uzeo u obzir da ti pneumatici mogu biti tvrdi, stari, fizički i hemijski izmijenjeni.

Dakle, jedno je sigurno, a to je da nećete uštedjeti ni dinar kupovinom polovnog pneumatika. Nećete uštedjeti ni dinar, ako sada i preko ljeta budete vozili sa zimskim gumama, čak ćete više novca potrošiti na taj način, a vaša porodica neće biti sigurna.

Koliko nesmotreni ili bolje da iskreno napišem, drski morate biti, pa da tvrdite da jednako sigurno možete putovati sa zimskim gumama i sada, i preko ljeta? Da li samo zato što još niste imali ozbiljan udes? Kada ga budete imali, vremena za promjena mišljenja neće biti.

To što neki stručnjaci tvrde da možete voziti i sa gumama koje imaju 3 mm duboku šaru, shvatite kao uslovnu preporuku. Za mene je dobar pneumatik samo nov pneumatik ili onaj star do 3-4 godine sa dubinom šare od 5 mm, jer samo takva guma vam daje šansu da preživite udes. Nije isto kada usporite na 50 km/h prije sudara, i kada usporite na 20 km/h?

N1